Porezna uprava FBiH - Obveze po osnovu MIO ne zastarijevaju

Porezna uprava Federacije BiH (PUFBiH) bez sudjelovanja Vlade FBiH i ostalih osnivača poreznih dužnika ne može sama riješiti višegodišnji problem u vezi dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, jer im ti isti osnivači, po izjavama poreznih obveznika – dužnika, duguju sredstva i tu su JP "Željeznice Federacije BiH", KJKP "GRAS" d.o.o. Sarajevo i drugi – rečeno je Feni u PUFBiH.

PUFBiH je ovaj tjedan na svojoj web stranici objavila pregled poreznih obveznika čija dugovanja po osnovu poreza, doprinosa, trošarina i drugih naknada prelaze 50.000 KM, a koji su načinjeni prema evidencijama nadležnih župaijskih poreznih ureda.

Na popisu dužnika Porezne uprave je 2.647 subjekata koji duguju više od 50.000 KM poreznih obaveza, a ukupan dug po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada u Federaciji dostigao je iznos od 2,27 milijardi KM. Od ukupnog iznosa duga 1,797 milijardi KM odnosi se na glavnicu, a 472,8 milijuna KM na kamate.

''Obveze po osnovu PMO-a ne zastarijevaju što znači da Vlada FBiH i vlade kantona treba da iznađu sredstva za uvezivanje staža i mislimo da je to jedini način da se dug po navedenom osnovu izmiri. Za ostale vrste dužnih obaveza olakšati izmirenje duga bezuvjetnim otpisom kamata i davanjem olakšica za izmirenje duga na rate, a kao zadnje rješenje je stečaj onih poreznih obveznika koji dug ne mogu izmiriti'', navode iz PUFBiH.

Porezna uprava FBiH je kao prijedlog u tom pravcu uputila više inicijativa za rješavanje duga, a neke od njih su da: obveznici koji duguju u roku od 15 dana plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga, otpis kamata, otpis troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, otpis dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstvo u slučajevima kada nije korištena zdravstvena zaštita jer Fond zdravstva nije ovjeravao radnicima zdravstvene knjižice), istovremena razmjena naloga za plaćanje u slučajevima gdje postoje međusobne obveze i potraživanja između dužnika i korisnika sredstava javnih prihoda.

Prijedlog Porezne uprave, kako podsjećaju, bio je i da se dužnici oslobode obveze osiguranja garancija ili da se propiše mogućnost osiguranja garancija putem mjenica, da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa, da se zakonom propiše da Porezna uprava s bankama ima on-line vezu, da se donese propis o poreznom knjigovodstvu, dograde propisi kojima se regulira naplata i prinudna naplata.

Prijedlog je da su svi javni subjekti dužni plaćati tekuće obveze blagovremeno, te ako to ne izvrše da Porezna uprava, bez odlaganja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju kašnjenja u otplati rata duže od 30 dana ili tekućih obveza propisati obavezu pokretanja stečajnog postupka.

''Ono na čemu je Porezna uprava naročito insistirala jeste da uz bilo koje usvojeno rješenje, za plaćanje duga treba biti uvjet da dužnici moraju plaćati tekuće porezne obveze i da se otpis duga ne vrši na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koje ulazi u obračun penzijsko-invalidskog staža. Paralelno s ovim prijedlozima Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, duboke i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, čime će se stvoriti uvjeti za blagovremenu uplatu javnih prihoda'', ističu iz Porezne uprave FBiH.

Napominju da je, isto tako, potrebno zakonom zabraniti obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez.

''Kada je u pitanju otpis duga po osnovu zdravstvenog osiguranja (nekorištenje zdravstvenih usluga) u smislu otpisa duga Porezna uprava FBiH nije nadležna za taj otpis jer je to odnos između poreznog dužnika i nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja, odnosno tu je primjena pravne regulative (zakonskog rješenja)'', kazali su Feni iz PUFBiH.