Politika koči! Kasnimo s mjerama protiv pranja novca i financiranja terorizma
''Glavni razlozi zbog kojih Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila preporuke Moneyvala leže u kombinaciji više problema. Radi se o kombinaciji političke podijeljenosti, institucionalne neefikasnosti i sporosti u donošenju zakona koji zahtijevaju konsenzus različitih nivoa vlasti'', smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Ključno tijelo Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca, MONEYVAL, objavilo je izvješće u veljači, kojem poziva Bosnu i Hercegovinu na unapređenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Prema izvješću, BiH je dobila srednje ocjene učinkovitosti u devet od jedanaest područja, među kojima su razumijevanje rizika, međunarodna suradnja, korištenje obavještajnih podataka te provođenje istražnih radnji. Unatoč tome, naglašava se potreba za značajnim poboljšanjima.
Također se ističe nužnost temeljitih promjena u provedbi financijskih sankcija UN-a te jačanje mjera za prepoznavanje i otklanjanje rizika od financiranja terorizma u neprofitnom sektoru.
Ukratko od BiH se traži napredak inače bi se zemlja mogla naći na sivoj listi Moneyvala, takav scenarij dodatno bi otežao financijske transakcije i onemogućio investicije.
Opasnosti stavljanja na sivu listu
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine kaže da je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri usklađen s preporukama Moneyvala i već dugi niz godina posluje u skladu s međunarodnim pravilima i standardima.
''To je jasno potvrđeno i u posljednjem izvještaju Moneyvala za BiH iz veljače 2025. godine, gdje je prepoznat visok stupanj usklađenosti banaka. Međutim, neispunjavanje preporuka koje se odnose na druge obveznike primjene zakona i institucije može dovesti do toga da BiH kao država bude izložena reputacijskom riziku, uključujući i mogućnost stavljanja na tzv. „sivu listu“. To bi značilo kompleksnije procedure u međunarodnom platnom prometu, sporiju realizaciju i skuplje transakcije, što bi u konačnici moglo stvoriti prepreke u međunarodnim poslovnim odnosima, iako banke trenutačno nastavljaju raditi u punoj usklađenosti sa standardima'', smatra Ražanica.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH, osvrćući se na posljednju procjenu od strane Moneyvala, smatraju da postoji visoka razina usklađenosti, reguliranja i nadzora bankarskog sustava.
''Ključne strukturalne i druge slabosti ne dovode se u vezu s bankama ili reguliranjem rada banaka, već se primarno odnose na ostale segmente procjene. Osim reputacijskih posljedica potencijalnog re-klasificiranja Bosne i Hercegovine, direktne posljedice trenutačnog prijelaznog perioda se ne reflektiraju na rad banaka. Dodatne posljedice su moguće u slučaju da Bosna i Hercegovina propusti provesti preporuke u ostavljenom roku'', navode iz Agencije za Bljesak.
Pogoršanje kreditnog rejtinga
Ipak, reputacijski rizici vezani za unutarnji politički ambijent i slabosti, smatraju iz Agencije, imaju učinke na efikasnost obavljanja međunarodnih transakcija pa nisu rijetki primjeri usporavanja ili dodatnih provjera, ovisno o postupcima banaka izvan Bosne i Hercegovine.
Naglašena je potreba ubrzanog nastavka reformi i integriranja Bosne i Hercegovine u sustave plaćanja EU, što uključuje i integriranje u SEPA sustav, Agencija je naglasila da provodi dodatne aktivnosti, ali su spremni dati potporu i ostalim institucijama. Otežane transakcije pogoršat će kreditni rejting Bosne i Hercegovine, što ćemo tek osjetiti zbog slabljenja financijskog sektora i povećanog rizika za ulaganje.
U ovom trenutku ne postoje prepreke u međunarodnim platnim transakcijama niti problemi u odnosima s korespondentnim bankama, kaže Ražanica, dodajući da banke u BiH održavaju stabilne i kvalitetne odnose s partnerima u inozemstvu, upravo zahvaljujući tome što su visoko usklađene sa zahtjevima međunarodnih standarda za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.
''Ipak, važno je naglasiti da iako BiH formalno nije na 'sivoj listi', pojedine inostrane banke – naročito iz skandinavskih zemalja – već sada zbog vlastite procjene rizika zemlje dodatno otežavaju ili usporavaju obavljanje transakcija s BiH, jer je percipiraju kao visokorizičnu jurisdikciju. Ako bi BiH zaista bila stavljena na „sivu listu“, takvi bi procesi postali značajno izraženiji, a korespondentske banke bi morale uvoditi dodatne procedure provjere i nadzora, što bi usporilo i poskupilo međunarodne transakcije. Zbog toga je ključno da svi akteri u zemlji zajednički ulože maksimalan napor na ispunjavanju preporuka Moneyvala i time spriječe reputacijske i poslovne rizike za cijelu ekonomiju'', rekao je.
Nepovjerenje investitora
Neispunjavanje ovih preporuka ima dalekosežne posljedice za povjerenje investitora i međunarodne financijske tokove, smatra analitičar Hadžić.
''Investitori traže sigurno okruženje, a činjenica da BiH još uvijek nije u potpunosti uskladila svoj okvir s međunarodnim standardima protiv pranja novca i financiranja terorizma šalje negativan signal. To ne znači samo otežan pristup stranim ulaganjima, nego i skuplje zaduživanje na međunarodnim tržištima, pa čak i potencijalne restrikcije u prekograničnim transakcijama. BiH se na taj način svjesno izlaže reputacijskom riziku koji direktno smanjuje njenu atraktivnost u usporedbi s drugim zemljama regije'', upozorava Hadžić.
No međuinstitucionalna suradnja u BiH je vrlo važna i bez njenog poboljšanja, teško će se osigurati dosljedna primjena zakonskih rješenja.
Što se tiče banaka, Ražanica smatra kako banke intenzivno surađuju sa svim nadležnim organima i institucijama kako bi zajednički osigurali implementaciju aktivnosti na potpunom ispunjavanju preporuka Moneyvala.
''Poseban fokus je na jačanju kapaciteta nadzornih i istražnih organa, unapređenju međuinstitucionalne suradnje, kao i osiguranju dosljedne primjene zakonskih rješenja u praksi. Od ključne je važnosti donošenje i usklađivanje pravnog okvira s međunarodnim standardima, njegova efikasna implementacija te stalna edukacija i podizanje svijesti svih sudionika sistema. Samo tako BiH može izbjeći reputacijske rizike i osigurati stabilno i predvidivo poslovno okruženje. Banke su već dokazale visoku razinu usklađenosti i spremne su pružiti punu podršku institucijama u ovom procesu, kroz razmjenu iskustava, stručna mišljenja i tehničku ekspertizu'', dodaje.
Nepostojanje baza i evidencija
Iz Financijsko obavještajnog odjela (FOO) SIPA-e kažu da im je jedan izazova na potreba za pravovremenim dolaskom do podataka potrebnih za rad FOO-a prilikom analize izvještaja o sumnjivim transakcijama i postupanja u slučaju hitnosti (npr. prilikom ocjene da li izvršiti privremenu obustavu transakcija ili u slučajevima financiranja terorističkih aktivnosti).
''Izazov se odnosi na nepostojanje neophodnih baza i evidencija (npr. u BiH, za razliku od ostalih zemalja okruženja ne postoje registri stvarnih vlasnika pravnih osoba), nedovoljno uređene i uvezane baze podataka (podaci o nekretnostima se prikupljaju iz više izvora i to traje duži period), te nepostojanje spremnosti određenih organa da daju direktan pristup dijelovima registra i baza podataka koje posjeduju a koji je potreban za brže i pravovremeno postupanje FOO (registri računa fizičkih lica, određeni poreski podaci i sl.)''.
Također, smatraju da je potrebno unapređenja procesa otkrivanja i prijavljivanja sumnjivih transakcija Financijsko-obavještajnom odjeljenju kao financijsko-obavještajnoj jedinici Bosne i Hercegovine od strane obveznika Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
''Povećanje broja i kvaliteta prijava sumnjivih transakcija direktno utiče na obim i kvalitetu informacija koje FOO prosljeđuje drugim organima za provođenje zakona u BiH u svrhu otkrivanja i istraživanja pranja novca, povezanih predikatnih krivičnih djela i financiranja terorističkih aktivnosti. Ključni izazov je činjenica da još uvijek nisu u potpunosti profunkcionirali svi nadzorni organi nadležni za nadzor obveznika iz nefinancijskog sektora, koji bi neposredno radili sa obveznicima Zakona, pružali im smjernice za rad i sankcionirali za postupanje suprotno Zakonu'', navodi.
Dvostruka korist za klijente
Iz Udruženja banaka kažu da bi potpuno ispunjavanje preporuka Moneyvala značajno olakšalo rad i bankama i njihovim klijentima.
''Za banke će to značiti manji reputacijski rizik i sigurnije poslovanje sa stranim partnerima i korespondentskim bankama, bez dodatnih slojeva provjera koje usporavaju i poskupljuju transakcije. Za klijente će korist biti dvostruka – s jedne strane efikasnije i brže međunarodne platne transakcije, a s druge strane BiH će zadržati status stabilne i pouzdane destinacije za ulaganja i poslovanje, što otvara prostor za nove investicije i veći obim poslovnih aktivnosti'', smatraju iz Udruženja banaka.
U konačnici, usklađivanje sa standardima Moneyvala, kako kažu ne promatra se samo kao regulatorna obaveza, nego i kao važan korak ka jačanju financijske stabilnosti i unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta u zemlji.
Analitičar Hadžić kaže da ključne reforme koje bi ubrzale put ka EU u kontekstu financijskog nadzora podrazumijevaju jačanje regulatornih institucija, stvaranje funkcionalnih i neovisnih tijela za nadzor banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, te donošenje zakona koji omogućavaju proaktivnu razmjenu informacija s međunarodnim partnerima.
BiH će zaostajati
''Transparentnost, digitalizacija procesa i koordinacija između entitetskih i državnih institucija predstavljaju nezaobilazne stubove. Ako se ove preporuke nastave odlagati, dugoročno će BiH zaostajati u ekonomskoj konkurentnosti, jer zemlje u okruženju koje se brže prilagođavaju međunarodnim standardima stječu prednost u privlačenju kapitala i integraciji u europske tokove'', smatra Hadžić.
Postoje brojni primjeri zemalja koje su bile suočene sa sličnim izazovima, kaže a uspjeli su ih premašiti.
''Primjerice, Albanija je u relativno kratkom vremenu usvojila set zakona i institucionalnih mjera koje su je izvukle s tzv. “sive liste” i omogućile značajniji priliv stranih ulaganja. Sličan put prošle su i neke zemlje Zapadnog Balkana, koje su pokazale da politički konsenzus oko važnih finansijskih reformi ne samo da ubrzava proces eurointegracija, nego i donosi direktne ekonomske koristi'', kaže.
Smatra da bi BiH mogla mnogo naučiti upravo iz tih primjera, prvenstveno da je politička volja ono što pravi ključnu razliku između deklaracija i stvarnih rezultata.
