Politika guši ekonomiju u BiH

Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Željko Šain kazao je danas da se, po Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2015-2016, koji uključuje oko 140 zemalja svijeta, Bosna i Hercegovina nalazi na 111. mjestu te da je to rejting koji oslikava realno stanje.

To je izjavio uoči okruglog stola "Izvještaj o konkurentnosti 2015 - 2016: Refleksije na Reformsku agendu", koji se održava u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Glavni cilj okruglog stola je razmjena mišljenja o međunarodno utvrđenim kapacitetima BiH u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2015-2016 Svjetskog ekonomskog foruma, u kontekstu ključnih pitanja u pogledu Reformske agende.

Šain je naglasio da BiH ima pozitivne ocjene u oblasti osnovnog obrazovanja i oblasti zdravstva, ali samo zato što u BiH nema nekih bolesti koje nisu specifične za ovo podneblje. BiH, istaknuo je, generalno ima problema, i tu su na prvom mjestu korupcija, rad vladinih organa, birokratizacija te spori poslovni procesi.

''Ukoliko bi se dosljedno provodila Reformska agenda, uz zadržavanje socijalnog mira, onda imamo izglede da idemo bržim koracima u osuvremenjivanju naše ekonomije i društvene zajednice'', smatra Šain.

Kako je rekao, politika još mnogo "guši" struku, a u BiH ima dovoljno domaćeg znanja, samo je potrebno osloboditi ga politizacije "jer onda možemo voditi državu mnogo brže".

Vodeći ekonomist Svjetske banke za trgovinu i kompetitivnost zemalja zapadnog Balkana Wolfgang Fengler ocijenio je da je ekonomija BiH neuravnotežena, jer je uvoz prevelik, a izvoz premali. Osim toga, kazao je da je potrošnja također prevelika, proizvodnja premala te da je posebno prevelik javni sektor, dok je privatni sektor preslab.

''Ukoliko bi BiH, kao i ostale europske zemlje, ponovo uravnotežila ekonomiju, ojačala privatni sektor, posebno njegov dio koji se može bolje integrirati sa susjedima i svjetskim tržištem u cjelini, onda bi mogla postati jednako bogata kao i ostatak Europe'', smatra Fengler.

Naglasio je da Svjetska banka ostaje i dalje snažno i aktivno uključena u BiH te da je njihov odbor direktora odobrio novu strategiju u prosincu 2015. godine.

''U okviru te strategije BiH ćemo staviti na raspolaganje 750 milijuna dolara u razdoblju od narednih pet godina, i ta će se sredstva koristiti za pružanje podrške socijalnoj i ekonomskoj transformaciji BiH'', kazao je.

Šef Ureda Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Francisco J. Parodi naglasio je da je Reformska agenda dobar plan, ali da je to još samo plan.

''Stoga vlade i vlasti trebaju početi s provođenjem tog plana. Važno je fokusirati se na kvalitetu, a ne na kvantitetu mjera'', kazao je Parodi, dodajući da građani BiH zaslužuju djelotvorno provođenje mjera od vlasti da bi ubrzali rast i kreirali više radnih mjesta.

Poručio je da je MMF tu spreman da pomogne.

Direktor MIT Centra Ekonomskog fakulteta prof. dr. Zlatko Lagumdžija istaknuo je da Izvještaj o globalnoj konkurentnosti nije cilj sam po sebi, već da daje detaljan sistematski pregled ekonomije BiH.

Lagumdžija je mišljenja da je uzrok ovakvog stanja u BiH građanska intelektualna šutnja i nedostatak političke volje i istakao da je ovaj okrugli stol pokušaj da se ta šutnja okonča.

Naglasio je da BiH, kada su u pitanju ekonomski pokazatelji, bitno 'kaska' iza zemalja u regiji, ali da je po nekim drugim izvještajima i indeksima mira, terorizma i privlačnosti za strane investicije, bolja od prosjeka zapadnog Balkana.