Na inicijativu odbornika Skupštine općine Nevesinje Džemala Šendre, u Mostaru je održano javno predstavljanje projekta izgradnje solarnih elektrana na području Nevesinja. Skup je okupio velik broj Nevesinjaca koji posjeduju imanja u općini, a žive i rade u Mostaru.
Povod okupljanja bile su informacije iz prostornih i planskih dokumenata Općine Nevesinje, koji predviđaju obuhvate solarnih elektrana na više od 1.100 hektara poljoprivrednog zemljišta. Organizatori ističu kako sadržaj ovih dokumenata do sada nije bio dovoljno transparentno predstavljen javnosti.
Šendro je naglasio kako energetski razvoj jest važan segment lokalnog razvoja, ali ne smije ugroziti okoliš, životni prostor ni buduće projekte u poljoprivredi i drugim sektorima.
"Mi jesmo za solarne elektrane, ali ne po cijenu prelaska crvenih linija i ne na račun najrodnijeg dijela nevesinjskog polja", rekao je Šendro, dodajući kako je odgovornost javnosti štititi i privatna dobra i zajedničke resurse.
Odbornik Skupštine općine Nevesinje Bojan Pejičić pojasnio je kako je tema građanima došla gotovo slučajno, jer je nacrt prostornog plana prošao "gotovo nezapaženo". U njemu se nalazi više od 1.000 hektara obradivog zemljišta predviđenog za solarne elektrane na lokalitetima Zlatac 1, Zlatac 2, Pomakovci, Kovačice i Ogorjelica.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Prema njegovim riječima, informacije iz općinske administracije bile su "šture, netransparentne i nedovoljno dostupne", što je izazvalo dodatne sumnje u cijeli proces.
"Kada sam pokušao doći do potpunih podataka, nailazio sam na odbijanje. Tek preko ljudi uključenih u izradu plana dobio sam stvarnu sliku terena. Površine su ogromne, a riječ je o zemljištu koje je stoljećima hranilo Nevesinje", rekao je Pejičić.
Posebno je upozorio na planirane zahvate u Pomakovcima, svega nekoliko desetaka metara od jezera Alagovac – zone u kojoj se gradnja prema propisima uopće ne bi smjela dopuštati.
Veso Radić, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Nevesinju, upozorio je da bi planirana gradnja solarnih elektrana značila i rušenje sustava navodnjavanja u koji se ulagalo desetljećima.
"Poljoprivredno zemljište na Zlatcu je najviše vrijednosti. Svakih stotinu metara imamo šahtove i ventile za navodnjavanje. Ne može se takvo zemljište preko noći pretvoriti u energetsku zonu", rekao je Radić.
Naglasio je kako su građani pokrenuli peticiju koja se već tjednima potpisuje "od kuće do kuće", uz gotovo jednoglasnu podršku.
U borbu su uključeni i Transparency International te Centar za životnu sredinu, čiji pravni timovi analiziraju dodijeljene koncesije i procedure.
Radić je istaknuo kako inicijativa nije borba protiv solarne energije, nego protiv devastacije najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta.
Sudionici tribine zaključili su kako proces dodjele koncesija i donošenja prostornih planova mora biti potpuno transparentan. Građani traže:
"Solarni paneli su dobrodošli, ali ne na zemlji koja nas hrani", poručeno je sa skupa.
