Parlamentarna skupština kupila gorivo za 2,09 KM po litru

Parlamentarna skupština BiH u sljedeće dvije godine planira kupiti 105.000 litara dizel goriva za službena vozila, koje će biti plaćeno oko 220.000 KM, potvrđeno je Nezavisnim u ovoj instituciji.

Jednostavnom računicom se dolazi do podatka da će, na ovaj način, jedan litar nafte koja će biti kupovana na veliko biti plaćan čak 2,09 KM, iz čega proizlaze mnoge nelogičnosti i sumnja u mogućnost nečijeg "ugrađivanja" u samu cijenu.

Naime, natječaj je raspisan 14. prosinca, u vrijeme kada su cijene nafte i naftnih derivata uvelike pa(da)le, pa tim prije ova javna nabavka i dostignuta "napumpana" cijena budi opravdane sumnje.

"Obavještenje o nabavci, objavljeno u 'Službenom glasniku BiH' pod brojem 97/15, predviđa nabavku dizelskog goriva eurodizel EN 590 do 10 ppm, za službena vozila Parlamentarne skupštine BiH. Procijenjena vrijednost nabavke za 24 mjeseca iznosi 220.000 KM, s PDV-om", naveli su u odgovorima iz parlamenta BiH.

Na pitanje koliko će goriva biti naručeno, s obzirom na cijenu od 220.000 KM, odgovorili su kako je "maksimalna okvirna količina goriva 105.000 litara na 24 mjeseca".

Vrijedi podsjetiti da su u posljednjih nekoliko tjedana cijene goriva u cijeloj BiH dodatno pale, pa se tako u ovom trenutku na pojedinim pumpama litar nafte eurodizel EN 590 može kupiti po cijeni od oko 1,7 KM.

Ako se uzme u obzir najprostija logičnost da prilikom kupovine velikih količina goriva (ili bilo čega drugog) cijena dodatno pada, onda ovaj aranžman Parlamentarne skupštine BiH, ako ništa, zaslužuje dužnu pažnju državne revizije, ali i istražnih organa, navode Nezavisne.

Lela Glibo, šefica Odjela za cijene u Ministarstvu trgovine FBiH je kazala da je u ovom trenutku prosječna cijena litra nafte oko 1,65 KM.

"Različite su cijene od crpke do crpke, ali u prosjeku to je oko 1,65 KM. A kad se raspisuje natječaj, ako su veće količine u pitanju, onda prodavač može dati i rabat, dakle cijene mogu ići još niže", istakla je Glibo.

Uz sve ove činjenice, uvriježeno mišljenje javnosti i nevladinog sektora jeste da se u institucijama BiH već godinama javna sredstva troše neodgovorno i u situaciji kada većina konzumenata takvih usluga ima europske plaće i privilegije, daleko iznad bh. prosjeka.