Ove godine manje meda

Jedna jedva primijetna, ali jako rasprostranjena i veoma korisna djelatnost je pčelarstvo. 

Izuzetno povoljni klimatsko-vegetacijski uvijeti, velike površine prirodnih livada i pašnjaka, te prostrano krško područje koje obiluje medonosnim biljem, osiguravaju povoljne prirodne uvjete za razvoj pčelarstva u Bosni i Hercegovini.

Kada se usporedi s drugim industrijskim zemljama, bh priroda je izuzetno čista i zdrava, što rezultira proizvodnjom vrlo kvalitetnog meda.

No, ove godine generalno slabe prinosi pčela u Bosni i Hercegovini. U razgovoru s pčelarom Amirom Demirovićem saznali smo da su bagrem (kojim se pčele najčešće hrane), kesten, lipa podbacili te je ispaša pčela bila vrlo slaba, samim tim stvaraju se manje količine meda, a i manji je broj pčela.

U Hercegovini je možda malo teža situacija, radi velikih vrućina i suša, ali pčelari željno iščekuju planinsku ispašu, koja bi im trebala popraviti prosjek pčela te proizvodnje "zlatne tekućine”.

Kako nam je rekla nekolicina pčelara, u zadnjih pet godina, samo je jedna godina koja se može pohvaliti vrlo bogatom ispašom i količinom meda, dok su ostale godine bile sasvim prosječne, što znači da se i ranije događala slabija ispaša pčela, ali ne u mjerama kao i ove godine.

Pčele med proizvode na isti način od pamtivijeka - najmanje 150 milijuna godina. To je jedina domaća životinja koja još nikad nije udomaćena. Poznato je da su ljudi u starom Egiptu pčelarili i prije 4.000 godina, a od tada do danas čovjeku nije pošlo za rukom ništa bitno promijeniti u načinu života, naravno osim samih košnica i samog pristupa u ophođenju s pčelama.

Pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne sokove. To je jedini kukac-životinja koji proizvodi hranu za ljudsku upotrebu naravno sasvim nesvjesno.

Med ima mnogo korisnih svojstava koja su iznimno dobra za ljudsko zdravlje. “Zlatna tekućina” je ultimativni borac za naš dobar imunitet, med je zimi nezaobilazni pomagač protiv gripe i prehlade. No najpametnije ga je jesti svaki dan, bez obzira na godišnje doba, jer ga njegova hranjivost suvereno drži pri vrhu boraca za ljudsko zdravlje i vitalnost, a, i ljepotu, naravno.