Otkriveno 2.625 'robova', a visi 2,4 milijarde KM poreznog duga

''Porezna uprava je u protekloj godini svoje aktivnosti usmjerila u tri ključna pravca: porast naplate, sređivanje stanja u Upravi i pokretanje inicijative za uređenje statusa Porezne uprave i propisa iz njene nadležnosti, kao i podizanje svijesti obveznika da dobrovoljno prijavljuju i plaćaju porezne obaveze'', rekao je direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović u intervjuu Oslobođenju.

7.500 brzih kontrola

''Kad je u pitanju porast naplate javnih prihoda, tu su postignuti značajni rezultati koje upravo sumiramo. U postupcima inspekcijskog nadzora utvrdili smo cca 400 milijuna KM dodatnih poreznih obveza, u postupku prisilne naplate duga naplatili smo preko 123 milijuna KM. Već u prvoj polovini 2016., Međunarodni monetarni fond - Odjel za fiskalne poslove u svom Izvještaju za poboljšanje rezultata rada PUFBiH iz travnja 2016. ocijenio je pozitivan napredak i da je menadžment Uprave u kratkom razdoblju identificirao niz značajnih preporuka na putu k uspostavljanju moderne, učinkovite i efikasne porezne uprave. MMF je podržao i reforme koje je predložila PU: samostalnost Uprave, vođenje drugostepenog postupka u Upravi, uvođenje kombiniranog sustava financiranja Uprave (proračunska i vlastita sredstva), pravednije nagrađivanje zaposlenih, uspostavljanje interne kontrole i revizije, sudjelovanje u donošenju Zakona i propisa iz nadležnosti Uprave'', rekao je Isović.

Direktor PUFBiH ističe da je ova uprava pored redovnih kontrola, na području Federacije izvršila i 30 jednodnevnih akcija - oko 7.500 brzih kontrola u kojima su postignuti izuzetni rezultati.

Primarni cilj, kaže Isović, bio je sprečavanje sive ekonomije, otkrivanje rada na crno, rada bez odobrenja, neevidentiranje prometa, podizanje svijesti obveznika da sami prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, porast javnih prihoda i podizanja rejtinga i ugleda PU.

Povećanje broja zaposlenih zbog kazni

''Ove akcije su planirane i izvršene u područjima koja su se prema našim analizama pokazala kao najrizičnija i za koja je postojala pretpostavka da ima najviše sive ekonomije i najveći broj neprijavljenih radnika, odnosno nezakonitog i nepravilnog poslovanja kao i na osnovu dojava i prijava građana. U ovim aktivnostima, tijekom 30 dana na području FBiH, kontrolirali smo oko 7.500 poreznih obveznika, gdje njih 16 posto ili 1.224 nije uopće imalo odobrenje nadležnog organa. Otkriveno je 2.625 radnika koji nisu bili prijavljeni i za koje poslodavac nije uopće uplaćivao doprinose. Utvrđeno je da skoro 700 objekata nema instaliran fiskalni uređaj i da oko 2.300 obveznika nije izdavalo račune. Zbog ovih nepravilnosti privremeno smo zapečatili 1.731 objekt i izdali 4.624 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od skoro 11.000.000 KM. Rezultati ovih akcija dokazuju da su ove aktivnosti imale značajan direktan i indirektan utjecaj na broj novouposlenih radnika. Objekti koji su otkriveni bez odobrenja za rad morali su se registrirati i prijaviti radnike, a poslodavci kod kojih su zatečeni radnici koji su radili na crno morali su te radnike prijaviti i za njih obračunati i uplatiti doprinose i poreze. Prema tome, ove aktivnosti direktno su utjecale na povećanje broja zaposlenih, a prijavljeni radnici su stekli određena prava koja nisu imali prije, osnovna ljudska prava - pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da u svojoj budućnosti ostvare mirovinu'', rekao je Isović.

Jedan od problema s kojim se PUFBiH suočila u prošloj godini, kako je rečeno, bili su veliki dužnici.

''Stanje duga javnih prihoda u prisilnoj naplati iznosi preko 2,4 milijarde KM, što je već dugo vremena zabrinjavajuće. Krajnje je vrijeme da se ovaj problem sustavno, odnosno zakonski riješi. Mi smo ponudili više prijedloga za rješenje i imamo kapaciteta da sudjelujemo u sustavnom uređenju ovog problema. Naime, PU je na zahtjev Vlade FBiH dostavila više prijedloga, a neki od njih su da dužnici bez odgađanja plaće 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza Starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita, jer Fond zdravstvenog osiguranja nije ovjeravao radnicima zdravstvene knjižice).

Oslobađanje dužnika

Uprava je uputila i inicijativu da se dužnici oslobode obveze osiguranja jamstava ili propiše mogućnost za osiguranje jamstava putem mjenica, kao i da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, a sve uz uvjet da nema oprosta doprinosa koji ulaze u mirovinsko-invalidski staž zaposlenika i redovno plaćanje tekućih obveza. Prijedlog PU je i da se banke zakonom obvežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća, bez plaćanja doprinosa i da se zakonom propiše da PU s bankama ima online vezu, da se obvezno donese propis o poreznom knjigovodstvu, kao i niz drugih prijedloga koji bi pomogli da se problem poreznih dugovanja, kao jedan od najvećih problema u sljedećem razdoblju, riješi'', rekao je direktor PUFBiH Šerif Isović.

Na upit kakav je stav PUFBiH o kladionicama, on kaže da PU nastoji prema svim poreznim obveznicima imati jednakopravan odnos, profesionalan i u skladu sa zakonom i svi porezni obveznici imaju isti tretman neovisno od toga kojoj vrsti djelatnosti pripadaju.

''Mišljenja sam da važećim propisima pitanje oporezivanja igara na sreću nije dobro uređeno. Zbog toga je PU krajem 2015. inicirala izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću. Prijedlog Uprave je bio da se svi dobici oporezuju porezom na dohodak po stopi od 10 posto, koliko iznosi i porez na dohodak svih zaposlenih i da se sve igre na sreću jednako oporezuju, tj. da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću, tj. od 5 posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača'', kaže Isović.

Više o kladionicama nego o izvozu

Razlozi za predložene izmjene navedenih zakona, po njegovim riječima, su pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola, te povećanje javnih prihoda.

''Također, porezna politika se, prema mom mišljenju, treba zasnivati na tri ključna parametra i to ekonomskoj snazi i bogatstvu obveznika, profitabilnosti djelatnosti i da ima razvojnu ulogu za društvo. Ako se ima u vidu da je u 2016. promet od priređivanja igara na sreću iznosio 1.504.744.486,27 KM i da su isplate do 100 KM koje ne podliježu oporezivanju iznosile 1.172.450.276,64 KM, onda je sasvim jasno da su naši prijedlozi bili opravdani i da je pitanje oporezivanja ove oblasti prije svega ekonomsko, a ne političko i prosto je nevjerojatno da se o oporezivanju kladionica raspravljalo više nego, primjera radi, o ukidanju porezne olakšice na izvoz, pa se logički postavlja pitanje: Koja država ima interes ukidati porezne povlastice na izvoz i aktivnosti koje stvaraju novu i razvojnu vrijednost i utiču na smanjenje trgovinskog deficita, a davati pogodnosti na nešto (igre na sreću) što ne daje ove vrijednosti. Stoga mislim da se rasprava o oporezivanju kladionica vodila u duhu naprijed navedenog vjerojatno bi i ova oblast bila drugačije uređena, a proračuni bi u 2016. bili bogatiji za preko 150 milijuna KM'', rekao je Isović, između ostalog, u intervjuu Oslobođenju.