Opterećenja: Poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo

''Na razini Bosne i Hercegovine poslovna zajednica je podijeljena i zbog toga ne trpi samo ona nego i cijelo društvo'', ocijenio je u intervjuu za novi broj magazina Novo vrijeme predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Safudin Čengić.

Upozorio je da u BiH u velikom broju sektora nema sustavnih rješenja. Mnogi svoju konkurentsku prednost grade na "rupama" u zakonima ili na neodgovornom odnosu državnih institucija ili uposlenika u njima.

''Zbog toga bilježimo rast sive ekonomije kojom se, na godišnjoj razini, u BiH obrne blizu devet milijardi maraka. Procjenjuje se da neformalna ekonomija obuhvaća 30-50 posto GDP-a BiH'', rekao je.

Istaknuo je kako je opterećenje poslodavaca u FBiH najveće u regiji i među najvećim u Europi.

''Ono iznosi 72,2 posto, stoga na svakih 100 KM isplaćenih radniku, poslodavac, po raznim osnovama, dodatno mora platiti 72 KM. S parafiskalnim nametima odnos se pogoršava pa, u ovisno od županije i općine, poslodavac mora platiti i do 90 KM. Posljedica toga je da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo. Visina troškova rada predstavlja jedan od osnovnih činilaca, od kojeg u velikoj mjeri zavisi hoće li se kompanija odlučiti za investicije i otvaranje novih radnih mjesta. To znači da visina poreza i doprinosa iz plaće i na plaću, izravno utječe na broj zaposlenih u kompanijama, a time i na opću razinu zaposlenosti. Zbog visoke stope doprinosa i poreza na plaću te neujednačenog sistema kontrole, bilježi se stalni rast sive ekonomije'', kazao je Čengić.

Kako bi se pokrenule investicione aktivnosti, poslodavci su predložili niz mjera koje vlasti trebaju poduzeti.

''One su sljedeće: mjere za rasterećenje gospodarstva smanjenjem doprinosa, i to ukidanjem doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje od četiri posto na plaću, zatim ukidanje 0,5 posto doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca, donošenje odluke o otpisu neuplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje doprinosa iz plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za gospodarske komore, ukidanje obveze notarske ovjere akata za pravna lica. Zatim, mjere za poboljšanje likvidnosti, pri čemu poslodavci predlažu plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena; uvođenje multilateralne kompenzacije; hitno donošenje zakona o izmirenju obveza kojim se utvrđuje rok plaćanja proračunskih korisnika u roku do 60 dana'', naveo je Čengić dodajući kako je za cjelovito ispunjenje predloženih mjera potrebno tražiti i pronaći politički konsenzus za njihovo provođenje.