O mladima bez mladih – do kada?

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini održavaju lokalni izbori. Često čujemo da se mladi moraju snažnije uključiti u izborni dan i kroz glasanje pokazati da su aktivan sudionik u društvu. Ali što je sa ostatkom godine, pitaju se iz Vijeća mladih Federacije BiH, Omladinskog savjeta RS i Vijeća mladih BD BiH.

Trebaju li mladi ljudi trebaju biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka i kreiranja politika ili sav svoj demokratski potencijal iscrpe glasanjem na izborima?

Isključenost

Da mladi ljudi žele biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka, pokazuje veliki broj kandidata i kandidatkinja na izbornim listama, koji imaju ispod 30 godina života. Rezultati izbornog dana mogu biti različiti - od toga da imamo veliki postotak izabranih mladih političkih lidera i liderica u lokalna vijeća/skupštine, do toga da nije izabrana ni jedna mlada osoba, priopćili su.

Bez obzira na rezultate, mladi ljudi ne smiju biti isključeni iz procesa donošenja odluka, poručuju mladi. 

Sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka, na svim razinama organizovanja, je veoma važno. To je i zakonska obaveza nadležnih organa koji moraju osigurati uvjete da mladi sudjeluju u donošenju odluka, raspravama i debatama koje se odnose na njihovu problematiku.

Unatoč tome, mladi u našoj zemlji jako rijetko imaju priliku izraziti mišljenje i stavove za pitanja koja ih se direktno tiču.

''Bitnost uključivanja mladih u procese odlučivanja je višestruka. Sa jedne uključivanjem mladih, lokalne samouprave imale bi jasniju sliku prilika i potreba mladih u lokalnoj zajednici. Istovremeno, mladi ljudi kroz uključivanje u procese odlučivanja postaju relevantan akter u ovim procesima, te takvim pristupom lokalne vlasti pokazuju kakav odnos imaju ka ovoj populaciji. Mjesta za napredak ima i treba ga tražiti i mimo zakonskih okvira, te češće na razini lokalnih samouprava organizirati druženja, konsultacije i debate sa mladima'', poručio je Živko Ćetojević, generalni tajnik Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Ono što zakoni predviđaju je minimum sudjelovanja mladih, a u praksi, vidimo da ni taj minimum često nije ispoštovan.

''Zakonska rješenja su omogućila minimume za sudjelovanje mladih ljudi u procesima odlučivanja. Mi vidimo priliku da mladi pored uključenosti u rad komisije za pitanja mladih budu uključeni i u rad drugih radnih tijela i komisija koja donose odluke ili mišljenja direktno vezana za život mladih ljudi. To mogu biti komisije za stipendiranje, poduzetništvo i slično. Zakonsku obavezu formiranja komisija za mlade, jedinice lokalne samouprave su uglavnom ispunile. Međutim, problem ovih komisija se ogleda u njihovom sastavu, gdje nažalost nema predstavnika omladinskih organizacija, odnosno lokalnih vijeća mladih'', ističe Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Uključenost mladih ljudi u procese donošenja odluka se ne ogleda isključivo kroz direktni ulazak u lokalno vijeće/skupštinu, ili rad u određenoj komisiji pri tom tijelu. Često se mladi ljudi u procese donošenja odluka uključuju kroz komunikaciju i konsultacije. Veliki broj općina i gradova imaju službenike/ce za mlade ili osobe koje su odgovorne za pitanja mladih u tim zajednicama ali nemaju komisiju za pitanje mladih pa je sasvim jasno da je u tim zajednicama glas mladih slabo zastupljen. Ove osobe predstavljaju kontakt tačke, i trebale bi predstavljati sponu između mladih i vlasti, ističu mladi.

Participacija mladih

''Analiza implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu pokazala je da 45 jedinica lokalne samouprave ima službenika/cu za mlade, s tim da samo njih 16 imaju certifikat prepoznat od strane nadležnog ministarstva. Službenici, referenti ili službe za mlade postoje uglavnom i u zajednicama u Republici Srpskoj. Ono što je bitno naglasiti jeste da su za razliku od Republike Srpske, službenici za mlade u Federaciji Bosne i Hercegovine i zakonska obaveza'', podsjeća Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Participacija mladih jedan je od vodećih principa i Opće deklaracije o ljudskim pravima te je jako bitna za proces demokratizacije i za razvoj svake zemlje.

Kada mlade ne konsultiramo oko politika koje se njih tiču rizikujemo da imamo loše politike koje ne odgovaraju na sve veće probleme u društvu, a ako ih ne uključujemo u proces odlučivanja, ne možemo očekivati da i oni budu aktivan dio promjene koju želimo postići, dodaju predstavnici krovnih tijela za mlade u BiH.

Pozivaju nadležne organe u BiH da hitno stvore uvjete za formiranje komisija za pitanja mladih u svakoj lokalnoj zajednici, a kako bi i mladi ljudi konačno odlučivali o pitanjima koja su važna za njih te kako bi učestvovali u kreiranju bolje budućnosti za sve, istaknuto je u priopćenju.