Novo 'rješenje' u FBiH - Na viša primanja veći porez

Novi zakon o porezu na dohodak predstavlja jednu od mjera iz Akcionog plana za provođenje Reformske agende, kojim će se osloboditi plaćanja poreza niža primanja, a obaveza plaćanja poreza prenijeti na visoka primanja. Tako će sva primanja do 700 KM na mjesečnom nivou biti bez poreza.

Prema informacijama iz Federalnog ministarstva finansija, a koje je u svojim izračunima koristilo evidencije Porezne uprave FBiH, koja je jedina ovlaštena i ima bazu podataka o svakom primanju pojedinačnog zaposlenog, 55 posto od ukupnog broja zaposlenih neće plaćati porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti.

Oni također naglašavaju da je porez na dohodak obaveza svakog zaposlenog, a ne obaveza poslodavca, te da se prilikom izrade prednacrta zakona vodilo računa o fer i pravičnom rasporedu tog poreznog tereta, a istovremeno je vrlo bitno da zakon bude jasan i efikasan u svojoj primjeni.

Novim Zakonom o porezu na dohodak proširuje se porezna osnovica na način da se uključuju naknade na ime toplog obroka, prevoza i regresa prilikom obračuna poreza, koje dosad nisu bile oporezovane niti su na njih plaćali doprinosi iz kojih zaposlenik stiče pravo na mirovinu ili na zdravstvo ili na naknadu prilikom prestanka rada.

Minimalna uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje proizvodi minimalnu mirovinu tog zaposlenog. Međutim, prema predloženom zakonu ukoliko se uzme za primjer minimalna plaća u Federaciji BiH koja iznosi oko 500 KM, te pripadajuće naknade (topli obrok, prijevoz i regres) koje iznose do 200 KM, osnovica iznosi 700 KM na koju se neće plaćati porez na dohodak, ali će zaposlenik zbog proširenja osnovice, ostvariti veća prava (mirovina, zdravstvo, naknada za nezaposlenost) usljed plaćanja doprinosa na tako proširenu osnovicu.

Pored toga, smanjena je stopa doprinosa koju su dosad plaćali poslodavci sa 41,5 posto na 33 posto, što će utjecati na zadržavanju istih troškova poslodavca na minimalnim primanjima zaposlenih, ali će se smanjivati njegovi troškovi kod zaposlenih sa većim primanjima.

Obračun poreza na dohodak će se vršiti na način da se od ukupnog prihoda umanje obavezni doprinosi od 33 posto i osobni odbitak od 700 KM mjesečno, i na tako dobivenu osnovicu primjene stope poreza. Porez na dohodak će se obračunavati primjenom progresivnih poreznih stopa – 13 posto na iznos osnovice do 800 KM mjesečno ( 9.600 godišnje), i po stopi 20 posto na razliku osnovice veće od 800 KM mjesečno (više od 9.600 godišnje).

Primjenom i te metodologije, zaposlenik sa primanjima do 1.500 KM će plaćati manje poreza na dohodak po predloženom zakonu u odnosu na trenutno važeći.

Na temelju izračuna koji su napravljeni u Federalnom ministarstvu financija, prema trenutno važećem zakonu, na ukupna primanja koja čine plaću od 600 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, zaposlenik je plaćao 30 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 770 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 13 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 787 KM. Taj zaposleni će imati više 17 KM, a koji je dosad plaćao na ime poreza.

Zaposlenik sa primanjima plaće od 1.000 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 70 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 1.130 KM. Po predloženom zakonu, ovaj zaposlenik će plaćati 65 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.135 KM.

Zaposlenik sa primanjima plaće od 1.300 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 100 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 1.400 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 104 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.396 KM.

Zaposlenik sa primanjima plaće od 2.000 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 170 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 2.030 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 244 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.956 KM.

Iz tih primjera je vidljivo da će zaposleni sa primanjima većim od 1.500 KM na mjesečnoj osnovi plaćati više poreza nego što su bili u obavezi da plaćaju po trenutno važećem zakonu.

Primjenom progresivnih stopa postiže se fer i pravičan raspored poreznog tereta, jer će zaposleni sa višim primanjima plaćati i više poreza, a zaposleni sa niskim primanjima plaćati manje poreza na dohodak, navode iz Ministarstva financija FBiH.