"Njemačka vraća tekstilnu proizvodnju iz Azije u Europu, postoji šansa i za BiH tekstilce"

Bosna i Hercegovina je u prethodnim godinama izgubila konzistentnost u tekstilnoj industriji, kao i sirovinsku bazu te je oslonjena na uvoz repromaterijala, dok se glavnina posla u toj industriji odnosi na tzv. lon poslove za poznatog naručitelja.

Ocijenjeno je to danas u Sarajevu tijekom okruglog stola "Budućnost tekstilne i odjevne industrije - iskustva SR Njemačke" koji je održan u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).

Zdravko Marinković, direktor Sektora gospodarstva u VTKBiH, rekao je da tekstilna industrija BiH nije u "sjajnoj" situaciji, ali da ipak ima pokrivenost uvoza izvozom od oko 74 posto te da četiri, pet godina drži od 12 do 15 posto sudjelovanja u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, a uspjet će u tome i ove godine.

"BiH ima povijest u tekstilnoj industriji, dobro obučene kadrove i to je neka naša komparativna prednost, pa se nadam da će to investitori prepoznati", rekao je Marinković.

Yvonnne Hendrych, direktorica Predstavništva Konfederacije njemačke odjevne i modne industrije u Bruxellesu, rekla je da postoji određena suradnja u oblasti konfekcije između BiH i Njemačke, naglasivši da je industrija tekstila i odjeće u Njemačkoj u zaista dobroj situaciji i da je jedna je od najboljih u Europi.

Kako je kazala, njemačka industrija tekstila je u posljednjih 40 godina prošla kroz jednu značajnu strukturnu promjenu, međutim, sada je našla nova tržišta, što je potrebno i BiH, i svoje mjesto na određenim specijalnim tržištima, a jedan dio toga su tehnički tekstili.

Hendrych je istaknula da dosta njemačkih proizvođača odjeće koji su svojevremeno preselili svoje proizvodnje u Aziju danas razmišlja o tome da ih vrate bliže u Europu te da tu postoji mogućnost da se neki dio te proizvodnje locira i u BiH.

Da se proizvodnja iz Azije seli u Europu, kako je naglasila, postao je trend posljednjih godina kada su počeli da rastu troškovi za plaće i već postoji proces "primicanja" tih proizvodnih kapaciteta ka Europi.

Direktor Sektora gospodarstva VTKBiH Zdravko Marinković je, također, podsjetio da je tekstilna industrija grana gospodarstva koja je prije 20-ak godina bila visokoakumulativna u smislu zapošljavanja i da je u njoj bilo uposleno oko 100 tisuća osoba.

"Sada smo u poziciji da imamo tek petinu zaposlenosti. Kapaciteta ima, jedan mali dio je u fazi stečaja i treba im financijska injekcija da bismo krenuli naprijed. U ovoj branši imamo uglavnom tzv. lon poslove gdje se ne pravi neka velika akumulacija, ali se zapošljava nova radna snaga", rekao je Marinković i dodao da je 2011. bila značajna za bh. tekstilnu industriju i da se tada napravio veliki iskorak te da je izvoz iznosio oko milijardu KM, a da se približno očekuje i ove godine

Po Marinkovićevim riječima, BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španjolsku, Italiju, Njemačku i Austriju.