Nitko ne želi ulagati u BiH, Makedoniju i Kosovo

Većina zemalja regije Balkana već nekoliko posljednjih godina, koliko traje i globalna ekonomska kriza, suočava se s ozbiljnim ekonomskim i financijskim problemima, dok mnogi spas vide u obujnijem prilivu stranih investicija koje bi, kako i sami ekonomski stručnjaci prognoziraju, mogle pomoći ekonomskom oporavku regije i otvaranju novih radnih mjesta za domaću armiju nezaposlenih. Prema posljednjim podacima, stranci najviše ulažu u Hrvatsku i Srbiju, a najmanje na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, piše Anadolija.

BiH je jedna od zemalja regije koja nije baš previše na meti stranih ulagača, ponajviše zbog loše političke situacije u zemlji. Prema posljednjim službenim podacima Središnje banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u razdoblju od siječnja do rujna 2014. godine, iznosile su 554.5 milijuna KM, odnosno 283.5 milijuna eura.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za Anadoliju je izjavio kako je priliv stranih ulaganja u BiH na lošem nivou.

Bh. vlasti stvaraju loš imidž o BiH u svijetu

"Kada su u pitanju strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu situacija je loša. Tako smo od 2008. do 2014. godine imali investicije na najnižem nivou. Vlasti u BiH nisu stvorile povoljan poslovni ambijent za strane investicije. Zato BiH ima vrlo visok vanjskotrgovinski deficit koji je trenutno sedam milijardi KM. Iako BiH ima potreban ljudski potencijal, strane investicije u zemlji su prethodnih godina drastično pale. Udjel stranih investicija u ukupnom Bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2014. je bio 4,4 posto, iako bi mogao biti 12 posto i tada bi mogli imati ekonomski rast od 4 posto. Na taj način bi se pokrenuo cijeli investicijski ciklus", istaknuo je ovaj stručnjak.

Naglasio je da vlasti u BiH hitno moraju pojednostaviti procedure za pokretanje biznisa i kreirati potrebni ambijent kako bi privukli više stranih investicija u narednom razdoblju.

"Ako BiH želi privući više stranih ulagača, hitno se moraju ukloniti postojeće kompleksne procedure za pokretanje biznisa. Potrebno je smanjiti i političku nestabilnost, jer time bh. vlasti stvaraju vrlo loš imidž o BiH u svijetu. Ako se ne poduzmu odlučni koraci na stvaranju potrebne klime za ulaganje, nemoguće je očekivati više stranih investicija 2015. godine", smatra Hasić, naglasivši kako će strani ulagači svoj novac ulagati u zemlje gdje im je zagarantiran transparentan i siguran rad kako bi mogli ostvariti ekonomski profit.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na prva tri tromjesečja 2014. godine, u Hrvatsku je u tom razdoblju ostvarena milijarda i 880,5 milijuna eura direktnih stranih ulaganja.

Hrvatska bilježi 117,7 milijuna eura minusa

Podatke HNB-a za AA prokomentirao je stalni profesor na ekonomskom fakultetu i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je potvrdio da su se strane investicije u Hrvatsku, u odnosu na prethodne godine, tijekom 2014. godine samo statistički povećale.

"Od stranih, kao i svakih drugih investicija, mogla bi se stvoriti očekivanja da će povećati proizvodne kapacitete. Nažalost, u Hrvatskoj je bilo i prijašnjih razdoblja velikih stranih investicija, međutim, one nisu bile nove investicije u ekonomskom smislu, nisu bile izgradnja novih pogona i povećanje broja radnih mjesta, nego su to, uglavnom, bile investicije iz inozemstva koje su preuzimale postojeće tvornice, postojeće kapacitete u Hrvatskoj", prokomentirao je Jurčić pokazatelje HNB-a.
Ipak, statistički podaci HNB-a pokazuju da je statistički rast stranih investicija u tri prva tromjesečja 2014. godine u odnosu na prijašnje tri godine dramatično porastao.

Naime, 2013. godine se za strane investicije bilježi neto minus od 117,7 milijuna eura, 2012. minus od 63, a 2011. minus od 168,8 milijuna eura.

Srbija je jedna od zemalja u regiji koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Srbija je tako u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu 300 milijuna eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po završetku statističke obrade cijele godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini 5 posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Srbija privlači značajan strani kapital

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da se kao jak impuls najčešćih stranih ulaganja u Srbiju još uvijek bilježe investicije iz automobilske industrije i, prije svega, industrije komponentaša u autoindustriju.

"Ušli su veliki igrači poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su ušli i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, i stavljaju nas na tu neku globalnu mapu", rekao je Miloradović.
Naglasio je da u Srbiju strane investitore privlači sve češće usklađivanje legislative s europskom praksom, novi Zakoni o radu, stečaju, privatizaciji, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobivanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i financijski grantovi samim investitorima.

Kada su u pitanju prepreke na koje investitori u Srbiji nailaze i ono na što se oni žale, Miloradović ističe da sve zavisi od vrste investicija, ali, kako kaže, nekima je problem loša infrastruktura, što putna, što komunalna.

"Neko se žali na korupciju, imamo primjere u lokalu različitih pravila, gdje jedan pravilnik o protupožarnoj zaštiti važi u jednom gradu, dok u drugom gradu, kada se otvara pogon iste kompanije, traže mu potpuno nove stvari. Postoje različitosti i još uvijek nije unificirano što je sve potrebno da se određena poslovna operacija obavi”, rekao je on.

Značajne investicije privlači  i Crna Gora

Od ostalih zemalja regije, značajne strane investicije privukla je i Crna Gora gdje je, prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih 11 mjeseci 2014. godine iznosio 446,5 miliona eura. U odnosu na isto razdoblje obračuna za 2013. godinu, priliv stranih investicija u zemlji je veći za 40 milijuna eura.

Komentirajući ukupan priliv stranih investicija u Crnoj Gori za 2014. godinu, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da je cifra od 446 milijuna eura značajna, ali ne i dovoljna.

"Priliv od 446 milijuna za 2014. godinu jeste značajan, ali ipak nije dovoljan da pokrije potrebe Crne Gore za prilivom kapitala iz inostranstva, iz razloga što Crna Gora nema dovoljnu količinu izvoza da bi pokrila svoje unutrašnje potrebe za prilivom stranog novca. Strane investicije ostaju jedini adekvatan priliv stranog kapitala, budući da je izvoz znatno smanjen", rekla je Radović, napominjući da se u narednom razdoblju očekuje veći priliv stranog novca u Crnu Goru.

"Bez investicija od milijardu eura, ne možemo računati na bilo kakav razvojni put Crne Gore", kazala je ova ekonomska analitičarka.

Za Kosovo nema interesa

Kosovo je u grupi zemalja regije u koje strani ulagači i nisu najspremniji uložiti svoj novac. Tako su, prema podacima Središnje banke Kosova, strane direktne investicije na Kosovu u 2013. godini iznosile 258.9 milijuna eura ili 13.1 posto više nego u 2012. godini. Za 2014. godinu još uvijek nema kompletnih podataka, ali je u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih ulaganja.

Direktor Američke gospodarske komore na Kosovu, Arian Zeka kaže za AA da je u 2014. godini zabilježen pad direktnih stranih investicija u usporedbi s 2013. godinom.
"Možda je politička situacija utjecala na ovakvo stanje s direktnim stranim ulaganjima i na nezadovoljavajući ekonomski rast. Poznato je da je u 2014. godini bila politička kriza, ali i politički prioriteti su onemogućili ili skrenuli pažnju sa ekonomskih pitanja, i kao rezultat toga suočavamo se s nezadovoljavajućim stupnjem direktnih stranih investicija", izjavio je Zeka.

Napominje da je na Kosovu došlo do pada stranih investicija zbog, prije svega, lošeg iskustva stranih ulagača u prošlosti, koji su, kako ističe, bili nezadovoljni političkom nestabilnošću i čestim izmjenama zakona.

Ni Makedonija se ne može pohvaliti značajnim prilivom stranih ulaganja, iako ova zemlja nudi, vjerojatno, i najbolje uvjete za ulaganje u regiji. Prema podacima Središnje banke Makedonije, u toj zemlji je od siječnja do listopada 2014. godine zabilježeno 196.7 milijuna eura stranih investicija.

Inače, Makedonija je prethodnih godina poduzela velike napore i donijela brojne mjere kako bi pojednostavila procedure za otvaranje firme, ali stvaranje ambijenta za privlačenje stranih ulagača.

Tako je ova balkanska zemlja pokušala strane ulagače privući, kako navode službene vlasti, odgovarajućom strateškom pozicijom, planom pristupanja u Europsku uniju i NATO, brzom registracijom kompanija, inovacijama za katastar, kvalitetom života, financijskom stabilnošću, visokim kreditnim rejtingom, pristupom dva aerodroma i autoputovima.