Neusklađenost politika udaljiti će Jugoistočnu Europu od EU

Predstavnici nevladinih organizacija SEE Change Net, CEE Bankwatch, WWF i Climate Action Network danas su tijekom javnog saslušanja u Europskom parlamentu u Bruxellesu apelirali na jače obveze u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena u predstojećem revidiranom sporazumu Energetske zajednice, koji će spojiti zemlje zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju, uz iskazani interes Gruzije da se također priključi ovoj zajednici.

Vijeće Europe će sutra u Bruxellesu diskutirati o okvirnoj politici za klimu i energiju u razdoblju od 2020. do 2030. godine, koju je predložila Europska komisija.

Taj prijedlog poziva na obavezujući cilj smanjenja emisija plinova staklene bašte do 40 posto do 2030. godine, te je kritiziran od strane Europskog parlamenta i drugih zbog manjka ambicije.

Iako većina zemalja Energetske zajednice teži ka članstvu u Europskoj uniji u narednih deset godina, Srbija i Crna Gora su već započele pregovore, dok se očekuje da će ostale zemlje slijediti ovaj put, a nijedna od zemalja nije usvojila obavezujuće ciljeve smanjenja plinova staklene bašte.

Garret Tankosić-Kelly, direktor SEE Change Net i jedan od panelista na današnjem saslušanju Energetska zajednica za budućnost, naglašava da će neusvajanje ciljeva za 2020., 2030. i 2050. godinu samo skrenuti regiju Jugoistočne Europe s puta ka Europskoj uniji.

''Države jugoistočne Europe žele biti dio Europske unije, i neusvajanje ovih standarda će situaciju samo učiniti kompliciranijom i skupljom u budućnosti. Sedam dana je možda dugo razdoblje u politici, ali deset godina ne znači ništa za energetsko planiranje. Ovo je konflikt interesa s kojim se suočavamo'', kazao je Tankosić-Kelly.

Dodao je da je slučaj Hrvatske jasno pokazao s kakvom se vrstom drastičnih promjena zemlje suočavaju pri adaptiranju svojih zakona u skladu sa onima Europske unije, ostavljajući ograničen prostor za javno sudjelovanje i izvjestan broj nesigurnosti pri ispunjavanju obaveza, pogotovo onih koje su vezane za klimu i energetiku.

Kazao je i da je energetska zajednica do sada, uglavnom, bila najviše fokusirana na transponiranje i implementaciju EU zakona o energetici, dok su usvojeni samo dijelovi legislative vezane za zaštitu životne sredine.

Ekspertica pri World Wide Fund for Nature (WWF) Angela Klauschen je kazala da ukoliko Energetska zajednica želi biti dio evropskog energetskog tržišta koje će pružiti jednake uloge svim učesnicima, ključno je usvojiti cijeli niz direktiva koje pokrivaju industrijske emisije i kvalitetu zraka, ali isto tako i direktive vezane za energetiku i vodu, otpad i prirodna prebivališta.

''Zemlje potpisnice se moraju uskladiti sa svim relevantnim zakonima Europske unije koji se tiču društva, zaštite životne sredine i klime kroz automatska i sistematska ažuriranja Ugovora Energetske zajednice. Trenutna situacija, u kojoj se provodi samo mali dio zakona koji su usvojeni od strane zemalja Energetske zajednice, znači da postoji opasnost od ''curenja emisija'' i ''krađe energije'''', dodala je Klauschen.

Zoran Ivančić iz sarajevskog Centra za zastupanje građanskih interesa smatra da EU mora podržati zemlje regije u razvoju njihovih energetskih strategija koje bi bile u skladu sa dugoročnim EU ciljevima, kako bi se osigurala podrška investicijama koje vode ka dekarbonizaciji i korištenju samoodrživih izvora energije.

Miodrag Dakić, ekspert iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke je istaknuo da nadležne institucije u BiH nastavljaju da provode politike ulaganja u energetski sektor koji svakim danom sve više udaljava od zdravog i održivog energetskoj sustava u Bosni i Hercegovini, ali i predstavlja opasnost u procesu EU integracija, obzirom da Europska unija ima veoma visoke i rigorozne standarde po pitanju energije i životne sredine.

Dodao je da energetski projekti kao što su termoelektrane u Stanarima, Ugljeviku i Tuzli, hidroelektrane u Nacionalnom parku Sutjeska, na izvorima Sane, u gornjem tijeku Neretve, na rijeci Ljuta, kao i projekt Gornji horizonti, pokazuju da se nadležne bh. institucije i dalje vode logikom i tehnologijama iz 19. stoljeća te da takav pristup ne može dati odgovore na izazove 21. Stoljeća.

''Zato očekujemo da će institucije Europske unije, svjesne koliko je Bosna i Hercegovina daleko od standarda i obaveza u oblastima energija i životna sredina koje mora ispuniti prije uključenja u EU, iskoristiti svoje političke i financijske mehanizme kako bi pomogla Bosni i Hercegovini da izađe na put izgradnje energetskog sustava zasnovanog na energetskoj efikasnosti i održivom obnovljivim izvorima energije'', kazao je Dakić.