(Ne)sreća je negdje drugdje

Tražeći posao Vinko Pandža iz Mostara otišao je u susjednu Hrvatsku. Za tvrtku Obšivač iz Metkovića počeo je raditi od siječnja 2008. godine. Radio je do 23. lipnja 2009. godine kada se ozlijedio na radu. 

- Radio sam na Orebiću na jednoj zgradi kada sam pao zajedno sa skelom na zemlju. Tu sam zadobio prijelom potkoljenične kosti i druge ozljede po tijelu. Odatle sam prebačen u bolnicu u Dubrovnik gdje su me operirali, priča Vinko. Kaže kako je imao četiri operacije, a u bolnici je bio preko 70 dana. 

– Što se tiče usluge u bolnici, za mene je bila više nego korektna. Svaka im čast. Nakon odlaska iz bolnice, išao sam na banjsko liječenje. Išao sam u Vela Luku na Korčuli, kaže Vinko koji je tamo o trošku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje išao dva puta. 

– Pomoglo je koliko je pomoglo. Uglavnom, noga je ostala prava. Da bi mogao savijati nogu, poslali su me u Lovran, međutim liječnici nisu pristali na operaciju, nastavlja Vinko pričati o svojim iskustvima. Kaže kako ga je nakon povratka iz Lovrana, njegova liječnica uputila na Komisiju u Split gdje je već dva puta išao na produženje bolovanja. Ovaj put Komisija je donijela Rješenje kojim se Vinko šalje u invalidsku mirovinu.  

– U mirovinu sam otišao u rujnu 2011. godine, kada je ta Komisija donijela odluku da sam profesionalno nesposoban za posao. Mirovina mi iznosi oko 120 eura od čega živimo ja i supruga. Sve troškove koje moram platiti od toga platim i živi kako znaš, rekao je. 

Vinko kaže kako su mu sve troškove liječenja, medicinske rehabilitacije i putovanja platili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Invalidsku mirovinu tražio je i u BiH. Predavao je zahtjeve na dvije instance ocjene radne sposobnosti, plaćao izlazak, ali nije zadovoljio njihove uvjete. 

– Kažu mi: promjena radnog mjesta. Radnog mjesta nema nikako, a ne mogu ni raditi, s podsmjehom kaže Vinko. 

Ponovno je uputio zahtjev za ocjenom radne sposobnosti i čeka poziv. 

Teško do ocjene radne sposobnosti

U kratkom telefonskom razgovoru s dr. Zijadom Hadžiomerovićem direktorom Instituta za ocjenu radne sposobnosti doznali smo kako je preko 1.000 zahtjeva za ocjenom radne sposobnosti na čekanju. 

Hadžiomerović kaže kako Federalni zavod MIO/PIO nema novca da plati liječnička povjerenstva koje rade procjenu radne sposobnosti, tako da je čitav proces usporen i znatno otežan. 

Podsjećamo kako je odnedavno usvojena zakonska promjena po kojoj je određeno da Federalni zavod MIO PIO financira izlaske na medicinsko vještačenje što im je značajno povećalo troškove, a s druge strane je i povećalo broj osoba koje žele podnijeti zahtjev za ocjenu radne sposobnosti. 

- Došlo je do zakonske promjene po kojoj je određeno da Federalni zavod MIO PIO financira izlaske na medicinsko vještačenje što im je značajno povećalo troškove, a s druge strane je i povećalo broj osoba koje žele podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu jer im je to sada besplatno. 

- I prije je to trebalo biti besplatno, no nažalost nije bilo jer županije i Federacija nisu izmirivale svoje obveze u tom slučaju gdje su one trebale snositi troškove u prvom i drugom stupnju invalidskih komisija i povjerenstava, pa je onda to Institut prebacivao na same korisnike koji su onda morali plaćati odlaske na ta vještačenja, što je njih značajno koštalo. 

Sada kada je to nadležnost Federalnog zavoda MIO/PIO, kada smo mi to obvezni plaćati, broj zahtjeva se značajno povećao. Mi naravno selektiramo zahtjeve na osnovu ovoga što smo rekli na početku', rekao je za Bljesak.info Tomislav Kvesić glasnogovornik Federalnog zavoda MIO/PIO.

- Prema nadležnosti Federalnog zavoda MIO/PIO postoje dvije kategorije invalida. Prva kategorija invalida su invalidi trajno nesposobni za rad, a druga kategorija su invalidi djelomično nesposobni za rad odnosno invalidi s promijenjenom radnom sposobnošću, doznajemo od Tomislava Kvesića. 

Prema njegovim riječima, korisnici u drugoj kategoriji ostvaruju pravo kod poslodavaca, dakle promjenu radnog mjesta. 

- Ako komisija Instituta za medicinsko vještačenje procjeni da osoba više nije sposobna obavljati određene poslova koje je radila do sada, ali je i dalje sposobna za rad, onda se toj osobi treba unutar te tvrtke gdje radi pronaći drugo adekvatno radno mjesto njenom zdravstvenom stanju i dakle to se ostvaruje kod poslodavaca, objašnjava Kvesić.

Govoreći o prvoj kategoriji, invalidima koji su nesposobni za rad, i koji ostvaruju pravo na mirovinu, Kvesić napominje kako tu postoje određeni uvjeti kako ostvariti to pravo. 

- Jedan od osnovnih uvjeta da bi ste uopće mogli aplicirati na Institut za medicinsko vještačenje jeste da trebate imati pokriveno, tu govorimo o bolestima i ozljedama koje su nastale izvan radnog odnosa, dakle trebate imati pokrivenu trećinu radnog vijeka pokrivenu stažom. Radni vijek se računa na način da se od godina života oduzme dvadeset i ono što dobijete to vam je radni vijek i trećina od toga treba biti pokriveno stažom da bi ste uopće mogli aplicirati za komisiju, kaže Kvesić i dodaje kako se ovo ne odnosi na osobe koje nastradaju na radnom mjestu ili ako obole od neke profesionalne bolesti. Te osobe ne podliježu ovome kriteriju koji traži da im trećina staža mora biti pokrivena. 

- Procedura je dalje takva da osobe koje žele aplicirati za invalidsku mirovinu podnose zahtjev kod Federalnog zavoda za MIO/PIO, popune određene obrasce, donesu potrebnu medicinsku dokumentaciju i ukoliko zadovoljavaju ovaj uvjet koji smo prije spomenuli idu na Institut za medicinsko vještačenje koji svoji metodama, kako rade liječničke komisije, utvrđuju jeli neka osoba nesposobna za rad, je li smanjene sposobnosti za rad ili je sposobna za rad. Na osnovu toga kakvu odluku Komisija donese mi izdajemo osobi rješenje ovisno od stava Instituta, objasnio je Kvesić. 

Napominje kako Federalni zavod MIO/PIO nema mogućnost utjecati na tu odluku i moraju je poštivati. Korisnik se može žaliti na svaku odluku koja se donese drugostupanjskoj komisiji u Sarajevu. 

Ukoliko je osoba nezadovoljna i drugostupanjskim rješenjem tu su dalje sudske instance. 

- Problem nam donekle predstavlja činjenica da mi u sklopu našeg zavoda, u ukupnom broju umirovljenika, bez vojnih mirovina i ratnih invalida, imamo velik postotak invalidskih mirovina, u odnosu na europske zemlje. Negdje oko 21 posto invalidskih mirovina, što je skoro duplo više nego prosjek u EU, gdje je taj postotak negdje oko 10 posto. Mi smo predlagali određene pravilnike po kojima bi smo mi mogli raditi reviziju rješenja koja donese Institut, ali to nažalost zakonski nije usvojeno, kaže glasnogovornik Federalnog zavoda MIO/PIO.