Autoceste FBiH djelomično su izmijenile idejni projekt dionice autoceste Ivan – Ovčari na Koridoru 5C, između Sarajeva i Konjica, piše BiznisInfo.ba.
Iako izmjene nisu drastične i ne izlaze iz okvira prostornog plana, dovele su do izbacivanja pojedinih tunela i mostova, što bi trebalo smanjiti troškove izgradnje.
Ipak, riječ je i dalje o jednoj od najsloženijih dionica autoceste u Bosni i Hercegovini, jer se oko polovice trase nalazi pod tunelima.
Dionica Ivan – Ovčari duga je 10,27 kilometara i nadovezivat će se na izgrađeni dio autoceste na izlazu iz tunela Ivan u Bradini, te će voditi do sjevernog ulaza u Konjic.
Projekt predviđa:
10 tunela ukupne duljine oko 11,6 kilometara (desna i lijeva cijev)
8 mostova ukupne duljine 3,17 kilometara
oko 50% trase u tunelima
oko 15% trase na mostovima
preostalih 35% otvorene trase
Tuneli će biti duljine od 173 do 1.127 metara, dok će zbog velikog broja podzemnih objekata trasa imati dvije stalno odvojene prometne osi s minimalnim razmakom od 25 metara.
Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će nakon 400 metara prijeći preko magistralnog puta M17.
Nakon tunela T1, oko 1,7 kilometara dalje, autocesta će proći ispod željezničke pruge Sarajevo – Ploče, te nastaviti prema jugu uz desnu obalu rijeke Trešanice.
Dalje će se kretati uz konjički magistralni put, prolazeći kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, a završavat će u naselju Ovčari gdje se nastavlja na narednu poddionicu Konjic (Ovčari) – Tunel Prenj.
Veliki izazov predstavlja i visinska razlika od čak 410 metara između početne i završne točke trase.
Tijekom planiranja Glavnog projekta izvršena je analiza trase iz idejnog projekta iz 2021. godine, nakon čega je ona optimizirana u razdoblju 2024. – 2025.
Jedan od ključnih razloga izmjene bio je prolazak trase kroz staro tursko mezarje i nekropolu stećaka u naselju Zukići.
Novim rješenjem trasa je izmještena tako da prolazi ispod ovih lokaliteta, čime je izbjegnuta kolizija s kulturno-povijesnim dobrima, ali su istodobno smanjene i duljine pojedinih tunela i mostova.
Također, prvobitna trasa prolazila je preko aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo dodatne vijadukte i tunele. Optimiziranom trasom ova zona je zaobiđena pomicanjem autoceste prema brdu.
Na pojedinim dijelovima trase planirani mostovi zamijenjeni su nasipima, a magistralna cesta bit će rekonstruirana na mjestima gdje prolazi ispod autoceste.
Time će se omogućiti nesmetano odvijanje prometa, ali i korištenje materijala iz iskopa tunela za izgradnju nasipa. Ovakvo rješenje smanjuje troškove i količinu otpada koji bi završio na odlagalištima.
Duljina trase ostala je nepromijenjena, ali je tehničko rješenje bolje prilagođeno konfiguraciji terena i prostornim ograničenjima.
Za ovu dionicu još nije pokrenuta procedura izbora izvođača, pa u ovom trenutku nije poznato kada bi mogla početi njezina izgradnja.
