Najperspektivnija grana ekonomije za budućnost BiH je osiguranje

O aktualnom stanju i budućim perspektivama razvoja tržišta osiguranja u Bosni i Hercegovini govorili su danas stručnjaci u okviru sesije o temi "Industrija osiguranja" 15. međunarodnog ekonomskog foruma "Korporativno upravljanje u BiH - Poslovati u BiH".

Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Željko Šain ocijenio je osiguranje najperspektivnijom granom ekonomije za budućnost.

Ovu tvrdnju temeljio je na svom bogatom iskustvu i učenju iz ove oblasti od kada je, kako je kazao, 1969. godine prodao prvu policu osiguranja, a naglasio je da se danas snagom činjenica i stručne prakse treba odnositi spram ove oblasti.

Njegov je stav da bez osiguranja nema ništa, pa tako ne postoji niti jedan gospodarski subjekt kojem osiguranje ne treba.

Direktor COFUS Assistance & Consulting d.o.o. Banja Luka Darko Stupar u obraćanju okupljenima na forumu je kazao da bez zadovoljnog klijenta nema tržišta osiguranja.

Iznio je podatak da u BiH postoje 24 osiguravajuća društva, a premija raste iz godine u godinu, no istraživanja pokazuju da klijenti traže veću transparentnost osiguravajućih kuća.

Govoreći o stereotipima koji sprečavaju razvoj ove oblasti u BiH naveo je da je klijenti smatraju da je osiguranje imovine skupo, a kada se dogodi šteta osiguravajuća društva ne isplaćuju štete što Stupar smatra da se ne bi trebalo događati.

Sve to, mišljenja je, može se odgovarajućim informacijama eliminirati jer bez zadovoljnog klijenta nema daljnjeg razvoja osiguranja.

Direktorica Agencije za osiguranje Republike Srpske Božana Šljivar govorila je o autoosiguranju, posebno s aspekta novog Zakona o autoosiguranju u RS-u, a i Federacija BiH bi uskoro trebala donijeti izmjene ovog zakona.

''Poslovati u BiH na tržištu osiguranja, a posebno u segmentu obaveznog osiguranja od autoodgovornosti nije lako, ali ništa lakše nije ni kontrolirati taj segment poslovanja, primjenjivati i preduzimati nadzorne mjere koje bi trebale imati za cilj uređenje tržišta'', istaknula je.

Statistika pokazuje, kaže Šljivar, da učešće ove vrste osiguranja pada u ukupnoj premiji i pada u odnosnu na strukturu neživotnog osiguranja, ali su to i dalje visoke stope.

Kako je rečeno danas ukupne štete iz prometnih nezgoda koštaju ovu zemlju oko dva posto bruto društvenog proizvoda, to se odnosi ne samo na štete koje su isplatile osiguravajuća društva nego sve materijalne i nematerijalne, izravne i neizravne štete.