Najbolji primjer neplaćanja u BiH su javna poduzeća

Financijske obveze u dogovorenom roku u 2013. godini u prosjeku je uspjelo podmiriti 38 posto kompanija u Europi, dok je 3,9 posto kompanija podmirilo obveze sa zakašnjenjem više od 90 dana, pokazuje analiza bonitetne kuće Dun&Bradstreet.

Kako prenosi Oslobođenje, analiza plaćanja rađena je za 21 zemlju za razdoblje 2008-2013 i obuhvatila je plaćene račune za više od 27 milijuna kompanija s više od pet milijardi plaćanja.

Prema podacima D&B, postoje značajne razlike u disciplini plaćanja između europskih zemalja obuhvaćenih analizom.

Bosna i Hercegovina ovoga puta nije obuhvaćena analizom, ali iskustva gospodarstvenika pokazuju kako kašnjenje nije najveći problem, gore od toga je kada netko neće nikako da plati obveze, a nema načina da ga se natjera.

Najbolji primjer neplaćanja u BiH su javna poduzeća, dakle državna, i to izgleda ovako: uvoznik plina za BiH od ruskog Gazproma je BH Gas, koji mora uredno plaćati Rusima kako ne bi prekinuli isporuku plina, koji nigdje drugo ne možemo kupiti osim u Rusiji. Distributer plina za područje Sarajeva, Sarajevogas, dužan je BH gasu više od 40 milijuna KM, a najveći korisnik plina u Sarajevu javno poduzeće Toplane dužno je Sarajevogasu oko 70 milijuna KM. Zbog nediscipline ovih poduzeća građani i kompanije skoro svaki mjesec trpe prepucavanje ovih firmi, prijetnje isključenjem plina, smanjene isporuke, hladne radijatore..., a uredno plaćaju račune.

Direktor Udruge poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić rekao je Oslobođenju kako poslodavci godinama upozoravaju na financijsku nedisciplinu, posebno javnog sektora.

"Čak i kada imate valjanu izvršnu presudu od suda, ne možete naplatiti jer se presude ne izvršavaju", kaže Bakšić.

Na ovaj način se stvara dužnički lanac, javne institucije ne plaćaju robe i usluge firmama, koja onda ne mogu platiti svojim dobavljačima, a često i radnici ostanu bez plaća, tako da je likvidnost privatnog sektora stalno pod pritiskom. Bakšić ističe kako je privatni sektor mnogo discipliniraniji i urednije plaća obveze.

Inače, rok za plaćanje prispjele fakture prema važećim zakonima u BiH je sedam dana od prispjeća fakture. Ali, što vrijedi zakon kada ga ni sama država ne poštuje, navodi Oslobođenje.

Česta je pojava i namjerna diskriminacija poduzeća. Naime, da bi netko sudjelovao na javnim tenderima ne smije imati neplaćenih računa, tako javne kompanije odabranim firmama uredno podmiruju obveze kako bi one mogle imati 'čiste račune' i dobivati poslove na tenderima, dok drugim firmama odugovlače plaćanje kako bi ih dovele u situaciju da i one kasne s plaćanjem.

Osnivač kompanije Rama-glas Nahid Hasanbegović kaže da nitko nije amnestiran od ovih problema i onaj tko se uspije što bolje osigurati ima šansu opstati. Prema njegovim riječima, mnogo je ljudi koji namjerno traže rupe u zakonu da izbjegnu plaćanje obveza, a zakon im to omogućava. Jednostavno, kaže Nahid, država mora pooštriti kazne za neplaćanje i kašnjenje i doraditi zakone.

"Nažalost, mnogo je onih kojima zakonska regulativa ostavlja prostor da svjesno varaju ljude. Svi procesi na sudu su jako tromi, traju i po nekoliko godina, ima jako puno rupa u zakonu, tako da manipulanti nastoje da onemoguće potražitelja da dođe do svog novca. Recimo, imate izvršnu presudu i možete izaberatti izvršenje s novčanih sredstava ili nekretnina, ako u nekom trenutku hoćete da promijenite opciju izvršenja, a presuda je validna i izvršna, onda vam taj proces zamjene traje nekoliko godina. To su neshvatljive stvari. Samo da zakaže prodaju nekretnina sucu treba pola godine. Za to vrijeme potražitelj može propasti dok čeka svoj novac", pojasnio je Hasanbegović.

Problema s plaćanjem ima svugdje. Mihael Blažič, generalni direktor poduzeća Blažič rubne trake, koje posluje u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, kaže da zemlja nije važna, važne su odluke firme, način poslovanja i strogost kod plaćanja.

"Imamo primjer u BiH gdje se ne može ništa učiniti, jer dužniku nemamo što uzeti. A dok je nešto imao, nismo imali šansi zbog njegovih veza na sudu. Sada je prekasno, živi u Sloveniji, a kad ga sretnem, može mi se samo smijati. Sličan slučaj imamo i u Srbiji, i tamo smo se susreli s korupcijom, ali smo stvar mogli dokazati i doživjeli zaokret. Moje iskustvo je gore u Sloveniji, nego u drugim zemljama, ali ne zato što su kupci bili lošiji, nego zato što smo puno popuštali. Ponekad nas je međutim negativno iznenadio koji stečaj ili prisilna nagodba", kaže Blažič.

Već smo ranije pisali kako najbolju disciplinu plaćanja imaju firme iz Danske, Njemačke i Turske.