Na tragu europskih vrijednosti, Aluminij kreće smjerom inovacijske politike razvitka i rasta

Na tragu jasno iskazanoga usmjerenja Aluminija snažnomu otvaranju inovacijama, koje su odlikom suvremenih pristupa upravljanju i djelovanju u Europskoj uniji odnosno suvremenoga pristupa radu poduzeća koji žele biti okosnicama i pokretačima stvaranja društva znanja, v.d. izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak Marinko Ivanović i direktor Održavanja Aluminija Željko Primorac ugostili su danas vodećega stručnjaka na polju inovacijskoga savjetovanja Inovo projekta Reina Ruubela, potom izvršnoga direktora Tehnološkoga parka Intera Mladena Kostića te voditelja Odjela za operacije Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (Redah) Admira Logu.

U BiH je, naime, već oko godinu dana na snazi provedba EC IPA 2009 projekta, pod nazivom Razvoj institucionalnih kapaciteta tri inovacijska središta i istraživačkoga sektora u BiH (Inovo). S obzirom na to da taj projekt završava u ožujku sljedeće godine, otvorena je mogućnost nastavka rada na polju inovacija i povlačenja značajnih novčanih sredstava iz europskih fondova, putom konkretnih projekata koji predviđaju privatno-javno partnerstvo i projektno povezivanje tvrtki sa sveučilištima odnosno poticanje i snaženje provedbe inovativnih zamisli i mogućnosti koje imaju visokoobrazovani kadrovi u BiH.

Projekt Inovo zajednički financiraju i podržavaju Europska unija (putom IPA fondova) i Ministarstvo civilnih poslova BiH, uza potporu federalnih ministarstva prosvjete i znanosti te razvitka, poduzetništva i obrta, dok ga na terenu provode inovativna središta u Mostaru, Zenici i u Banja Luci. Na području Hercegovine za provedbu je zadužen Tehnološki park Intera iz Mostara, s Redahom i Ministarstvom gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije kao partnerima.

''Želim čuti i razmijeniti mišljenja s bitnim, uglednim tvrtkama u Hercegovini o tomu kakove su mogućnosti konkretne suradnje na razvitku inovacija te kakove su konkretne potrebe tvrtki na terenu, u pogledu razvitka inovacija. Na osnovu dobivenih podataka od tvrtki i njihove razmjene s fakultetima i s ostalim dionicima, bit će moguće povezivanje tih dionika i otpočinjanje rada na konkretnim projektima'', poručio je Ruubel, s naglaskom na činjenicu kako je općim ciljem projekta poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti znanstvene zajednice i gospodarskoga utjecaja u BiH, kako bi ova država bila u stanju aktivnije sudjelovati u europskomu istraživačkomu prostoru i biti više uključena u međunarodnu znanstvenu suradnju.

Ispričavši v.d. direktora Vjekoslava Domljana, koji je drugim obvezama bio spriječen nazočiti susretu, a koji je vodećim stručnjakom i jednim od najsnažnijih poticatelja snaženja i provedbe inovativnih projekata u BiH, Ivanović je jasno poručio kako je Aluminij napravio zaokret i krenuo u budućnost s proaktivnim pristupom.

''Uzimamo stvar u svoje ruke i sami ćemo krojiti svoju sudbinu, a to možemo jedino najvećim mogućim iskorištenjem naših snaga i onim što nam ova sredina može ponuditi, a što možda još nije prepoznato. Tu vidim snagu ove zamisli i ove poveznice koju razvojne agencije i tehnološki parkovi nude stručnjacima sa sveučilišta i ljudima iz gospodarstva. Držim kako je više nego sazrjelo vrijeme da sve zemlje bivše SFRJ konačno promijene ove uhodane paradigme u ponašanju i razmišljanju, a jedna od osnovnih je, nažalost, da nam je netko drugi dužan rješavani naše probleme. To je iluzija'', rekao je Ivanović.

Susret je ocijenjen valjanim prvim korakom u konkretiziranju suradnje te slijedi, u nizu poteškoća i težnji, kako u strateškim planovima tako i u svakodnevnomu radu Aluminija, prepoznavanje konkretne potrebe koja brzo i učinkovito može biti pretočena u valjan i lako ostvariv projekt kojega će osmisliti i provesti stručnjaci iz Hercegovine, a podržati fondovi Europske unije, navodi se u priopćenju.