Na što građani u BiH troše kredite?

U razdoblju 2012. i 2013. godine došlo je do stabilizacije i smanjenja prezaduženosti, te prestanka trenda višestrukog pozajmljivanja, odnosno uzimanja većeg broja kredita.

''Ljudi u ruralnim područjima češće koriste usluge mikrokreditnih institucija, dok je studija pokazala da postoji potencijal za rast mikrofinancijskog tržišta od pet posto godišnje'', ističe Rolf Bernd iz Međunarodne financijske korporacije /IFC/.

Sveobuhvatna studija o sektoru mikrofinanciranja u BiH, koju je provela IFC, imala je za cilj utvrditi potencijalnu veličinu koja bi mogla pokriti tržište, te da spriječi njegov previliki i nagli rast.

"Studija je napravila segmentaciju uzoraka i podjelu na urbano, ruralno, na siromašne i bogate, te ispitala svrhu korištenja kredita, odnosno da sredstva idu u produktivnu djelatnost ili za potrošnju", naglašava u intervjuu Srni Bernd rukovoditelj Odsjeka za pružanje savjetodavnih usluga na financijskim tržištima u istočnoj Europi IFC-a.

Zaključak studije glasi da ljudi iz ruralnih područja češće koriste sredstva iz mikrokredita za nabavku sredstava koja im omogućavaju ostvarivanje prihoda nužnih za život, dok se u urbanim područjima ta kreditna sredstva više koriste za potrošnju.

BiH, za razliku od zemalja u okruženju, ima razvijen sektor mikrofinanciranja, pa nije iznenađenje što je nakon financijskog procvata od 2000. do 2009. godine, nakon svjetske ekonomske krize, uslijedio udar i na ovaj sektor i što je u prvi plan "isplivao" problem prezaduženosti fizičkih osoba.

"U razdoblju 2012. i 2013. godine došlo je do stabilizacije i smanjenja prezaduženosti, te prestanka trenda višestrukog pozajmljivanja, odnosno uzimanja većeg broja kredita", precizira Bernd.

On naglašava da su mikrokreditne institucije, zaključno sa 31. prosincom 2013. godine, imale 260 000 klijenata koji, uglavnom, uzimaju kredite u manjim iznosima, maksimalno do 10 000 KM, što dovodi do ukupnog portfolija od 537 milijuna KM na razini BiH.

Bernd smatra da problem prezaduženosti fizičkih osoba nije specifičnost BiH i napominje da IFC želi da tom problemu pristupi, radeći sa kreditorima i korisnicima kredita.

"Zbog toga smo ohrabrili 'smart kampanje', odnosno, uvođenje standarada kreditritiranja na tržište BiH. Riječ je o primjeni principa koji trebaju dovesti do rasta povjerenja u sektoru mikrifinanciranja", rekao je rukovoditelj Odsjeka IFC-a.

Osnovni principi "smart kampanje" su: poštena cijena, transparenost informacija, izbjegavanje prezaduženosti, zaštita podataka klijenata te pravedne prakse naplate.

Bernd pojašnjava da je "smart", u osnovi, Međunarodni savez donatora i financijera koji procijenjuju da li mikrofinancijske agencije rade u skladu sa ovim načelima.

"Prema informacijama koje imamo, do sada je u svijetu ceritficirano 14 mikrokreditnih organizacija. Od toga su tri u BiH", rekao je Bernd.

IFC je sa partnerima radila na razvijanju metodologija kreditnog savjetovanja koje se sada pružaju u općinama Bijeljina, Teslić, Visoko, Kakanj, Zavidovići i Tuzla, a zanimanje za tu vrstu suradnje pokazalo je još 30 općina.

"Svrha rada sa zajmoprimcima jeste da se oni učine zrelijim za uzimanje kredita i da to sagledavaju realanije. Ovakav projekt koji podrazumijeva istovremen rad sa kreditorima i zajmoprimcima IFC ne provodi nigdje, osim u BiH", navodi Bernd.

On u intervjuu SRNI zaključuje da mikrofinancijske institucije, koje pokrivaju pet posto tržištva novca, nisu konkurencija bankama koje drže 90 posto.