Mostarac koji čuva tradiciju pčelarstva

Nikola Rajič je rođen 1992. godine, te je najmlađi pčelar u udruzi ''Matica'' iz Mostara. Rajič u svojoj zajednici slovi za osobu spremnu da doprinese razvoju, pruži podršku drugima, a iza sebe ima i preko deset godina sportske karijere u rukometu. Svoju ljubav prema pčelarstvu pretvorio je u mali biznis, a ponosan je i što time nastavlja obiteljsku tradiciju koja traje već tri generacije.

''Imam preko 200 košnica te proizvodnju od preko 3 tone meda ove godine. Veći dio robe prodamo prodajom, što se kaže na kućnom pragu, ali i kroz lokalne prodavnice. Radim planinski livadski med, vrijesak i cvjetni. Cijena nam se kreće na oko 17 maraka po kili, ali naši potrošači prepoznaju kvalitetu i poštuju našu garanciju, zbog čega se uvijek vraćaju. Plan u narednom periodu je da se proširim na oko 300 košnica. Na tom putu veliku potporu nam pruža ''Matica'' koja okuplja sve veći broj pčelara. Čini se da zajednica sve više prepoznaje važnost pčelarstva i mogućnosti razvoja ovog sektora'', poručuje Nikola.

Pročitajte još

Domaći pčelari ukazuju na važnost pčela za ljudsku zajednicu

Živi u naselju Rudnik kod Mostara, a njegove pčele se nalaze na lokacijama Tepčići i Dobro Selo kod Čitluka. Rad u pčelarstvu traži mnogo kretanja, stalno praćenje i iziskuje puno vremena. No, Rajić vjeruje da se zalaganje i ulaganje isplati, pa je uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta osigurao nabavku kasetnih vrcaljki, dekristalizator meda te nabavku novih košnica.

''Udruga 'Matica' je kroz ovakve aktivnosti podržala pčelare našeg kraja, te će omogućiti promociju ekološki održive proizvodnje na bazi meda. Kroz ovakvu suradnju promoviramo proširenje proizvodnje i očuvanje tradicije pčelarstva ovog kraja. Udruga danas okuplja oko 70 pčelara, a već 20 njih ima certifikaciju za plasman meda sa zaštićenom geografskom oznakom porijekla Hercegovine – Hercegovačkog meda'', dodaje predsjednik Udruge Boras Kvesić.

Cilj Udruge je promovirati brend ''Hercegovačkog meda'' među lokalnim pčelarima, proširiti članstvo, te povećati proizvodnju meda na oko 45 tona godišnje. Također, planiraju poboljšati pakiranje, brendiranje i označavanje proizvoda, što će uvećati prodaju i osigurati im pristup tržištu i novim potrošačima.

''Sredstvima iz projekta Sweden/USAID FARMA II i sredstvima članova udruge financirat će se platforme za seleće pčelarstvo, SMS vage, vrcaljke za med, topionici za vosak, punilice za med, jenter aparati za uzgoj matica, duplikatori i 600 košnica. Kroz ovakva partnerstva imamo priliku da napravimo iskorak, te da kroz visoke standarde kvalitete nađemo svoje mjesto na domaćem tržištu'', zaključuje Kvesić.