Mogu li tvrtke iz Bosne i Hercegovine tražiti povrat 30 posto carine?
Nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo pravni temelj za takozvane "recipročne carine", uključujući i dodatne namete od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, otvara se pitanje povrata novca tvrtkama koje su te carine plaćale od kolovoza prošle godine.
Budući da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije diljem svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.
Procjenjuje se kako je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara, no američka administracija još nije objavila jasan plan hoće li i kada taj novac biti vraćen.
Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i mogućnost masovnih zahtjeva za refundaciju, uključujući i tvrtke iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.
Mogućnost povrata za bosanskohercegovačke izvoznike
Vrhovni sud SAD-a presudio je kako Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na temelju kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlast za samostalno uvođenje trajnih trgovinskih nameta bez odobrenja Kongresa.
Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. kolovoza 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
U praksi to znači kako bi bosanskohercegovačke tvrtke koje su od tada plaćale carinu od 30 posto potencijalno mogle zatražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definiraju mehanizam refundacije.
Namjenska industrija u najgoroj situaciji
Prema dostupnim informacijama, iz Bosne i Hercegovine najviše su pogođene tvrtke iz namjenske industrije.
Važno je naglasiti kako se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na temelju drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.
U međuvremenu se očekuje reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.
