Vrhovni sud srušio Trumpove carine, ali nova stopa od 10 posto već stupa na snagu
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da je predsjednik Donald Trump prekoračio svoje ovlasti kada je prošle godine uveo sveobuhvatne globalne carine, odlučivši većinom 6-3 da nije mogao koristiti zakon iz 1977. godine, International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), za uvođenje nameta na uvoz iz gotovo svih zemalja svijeta.
Sud je utvrdio da je ovlast za uvođenje novih poreza u nadležnosti američkog Kongresa, a ne predsjednika, te da reguliranje trgovine prema IEEPA-i ne podrazumijeva prikupljanje prihoda. Presuda se odnosi isključivo na carine uvedene temeljem tog zakona.
Ostavljena je otvorenom mogućnost povrata procijenjenih 130 milijardi dolara prikupljenih kroz te carine, no sud nije dao upute o načinu povrata, što bi moglo dovesti do novih sudskih sporova. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da su prihodi prikupljeni temeljem IEEPA-e ''u sporu'' te da bi pitanje povrata moglo trajati godinama. Prema procjenama, oko 130 milijardi dolara već je prikupljeno od kompanija koje su uvozile robu, a više od tisuću poduzeća već je podnijelo zahtjeve za povrat prije same presude.
Nekoliko sati nakon objave odluke, Trump je potpisao proglas pozivajući se na drugi zakon, Section 122 iz Trade Acta iz 1974. godine, koji mu omogućuje uvođenje privremene carine do 15 posto na razdoblje od 150 dana. Na temelju tog članka uvedena je nova globalna carina od 10 posto na gotovo sav uvoz u SAD, koja stupa na snagu 24. veljače u 12:01 po istočnoameričkom vremenu. Nakon isteka 150 dana, Kongres bi morao intervenirati, što ovu mjeru čini privremenom.
Administracija istodobno razmatra i primjenu Section 301 istog zakona, koji omogućuje Uredu američkog trgovinskog predstavnika da istraži nepoštene ili diskriminatorne trgovinske prakse te potom uvede carine. Trump i dalje može koristiti i Section 232 iz Trade Expansion Acta iz 1962. godine, na temelju kojeg su već uvedene sektorske carine na čelik, aluminij, drvo i automobile, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Prema Bijeloj kući, nova carina od 10 posto primjenjivat će se i na zemlje koje su s SAD-om već postigle trgovinske sporazume, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju i Europsku uniju. Ipak, dio robe bit će izuzet zbog potreba američkog gospodarstva ili radi preciznijeg usmjeravanja mjere. Izuzeti su, između ostalog, pojedini kritični minerali, metali, energenti, prirodni resursi, prehrambene kulture, farmaceutski proizvodi, elektronika, automobili i kamioni te zrakoplovni proizvodi. Također se ne oporezuju informativni materijali poput knjiga, donacije i osobna prtljaga.
Roba obuhvaćena trgovinskim sporazumom USMCA između SAD-a, Meksika i Kanade ostaje izuzeta, kao i tekstil i odjeća iz određenih srednjoameričkih zemalja prema posebnom sporazumu. Istodobno, zadržane su carine na niskovrijednu robu, nakon što je prošle godine ukinuto pravilo de minimis koje je omogućavalo uvoz robe vrijednosti do 800 dolara bez carine.
Ministar Bessent izjavio je da bi kombinacija novih carina prema Section 122 s postojećim i pojačanim mjerama prema Section 232 i Section 301 trebala rezultirati gotovo nepromijenjenim carinskim prihodima u 2026. godini, čime bi se nadoknadio gubitak prihoda nakon ukidanja IEEPA carina.
