Ekonomski rast u BiH ove će godine pasti na 2,4 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosio 2,5 posto, dok se u srednjem roku očekuje da će dosegnuti oko tri posto, potaknut potrošnjom i izvozom, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inflacija, koja je 2024. naglo pala na 1,7 posto, ponovno je porasla i očekuje se da će u ovoj godini dosegnuti 3,8 posto zbog viših cijena uvozne hrane, a potom se stabilizirati na oko dva posto.
Deficit tekućeg računa predviđen je na 4,1 posto BDP-a u ovoj godini, dok bruto devizne rezerve, u visini od devet milijardi eura, osiguravaju pokriće od gotovo sedam mjeseci uvoza i adekvatnu zaštitu aranžmana valutnog odbora.
Rast kredita u privatnom sektoru usporit će na 7,7 posto, što je i dalje blago iznad rasta nominalnog BDP-a.
Izvršni odbor MMF-a zaključio je konzultacije s BiH, uz ocjenu da je rast ostao otporan unatoč izazovnom domaćem i globalnom okruženju, priopćeno je iz MMF-a.
Izvršni odbor ocijenio je da su negativni rizici povećani, posebno zbog trgovinskih napetosti, slabije vanjske potražnje, pogoršanja unutarnjih političkih prilika i mogućih odstupanja od ekonomske discipline uoči općih izbora iduće godine, te da bi snažan rast realnih plaća i kredita mogao dodatno pojačati inflacijske pritiske.
Iz MMF-a preporučuju da se fiskalna politika usmjeri na srednjoročnu konsolidaciju, obnavljanje rezervi i poboljšanje kvalitete javne potrošnje, uz snažan program strukturnih reformi.
Iz MMF-a naglašavaju i potrebu zaštite neovisnosti Centralne banke BiH, jačanjem instrumenata monetarne politike, unapređenjem makroprudencijalnog nadzora i pažljivim praćenjem rizika u financijskom sektoru, kako bi se očuvao valutni odbor i financijska stabilnost.
U priopćenju se napominje da bi napredak BiH u procesu pristupanja EU povećao povjerenje investitora i potaknuo rast, prenosi Srna.
