MMF predložio Vladi RS-a novo zaduživanje

Pokušaj Vlade Republike Srpske (RS) da kod predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda inicira reprogram kredita nije naišao na podršku, jer je ta međunarodna financijska institucija predložila da se uđe u novo kako bi se vratilo "staro" zaduženje.

Bosna i Hercegovina je 2009. sklopila aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedan 1,2 milijarde eura na razdoblje od tri godine u kvotama od 400 milijuna eura godišnje od čega se dvije trećine odnosi na FBiH, a jedna trećina na RS.

Kada je u pitanju RS, u posljednjem kvartalu ove godine stiže na naplatu prva rata od oko 20 milijuna maraka od ukupno 300 koliko je povukla Vlada RS iz financijskog aranžmana BiH i MMF-a.

Cijeli iznos duga, kako je tada predviđeno, mora se vratiti u tri rate, ali su u Vladi RS predlagali predstavnicima MMF-a reprogram dugova, jer prva rata dospijeva u studenom, a otplata se nastavlja u sljedećoj godini, kada u entitetskom proračunu treba planirati čak 107 milijuna samo za servisiranje ove kreditne obaveze.

"Već smo počeli pregovore s MMF-om da nam omoguće reprogramiranje ovih obaveza, kao što je to i normalno, da nam ne bi pravio dodatni pritisak na smanjenje, eventualno, nekih socijalnih davanja. Oni se rekli da možemo da razgovaramo o tome da se zatvori ovaj aranžman, koji ističe u lipnju 2012. ali na način da sklopimo novi kreditni aranžmanu koji bi se koristio za zatvaranje rata sadašnjeg kredita. Tako bi se stvorio dodatni prostor, grace period, koji bi olakšao otplaćivanje, servisiranje inoduga i servisiranje socijalnih davanja", potvrdio je premijer RS-a Aleksandar Džombić za banjalučku Alternativnu televiziju.

I za novi aranžman, ako bi bio odobren, vlade entiteta bi morale da ispune nove rigorozne uslove MMF-a među kojima su na prvom mjestu rezanje troškova u javnom sektoru, što u praksi znači smanjenje plaća, mirovina i svih drugih socijalnih davanja.

"Vidjet ćemo hoće li biti nekih novih uvjeta. Obično MMF kada dođe u tu poziciju traži da bude usvojen proračun zajedničkih institucija, traži neke dodatne uštede i socijalne reforme", potvrđuje i Džombić.