Mladi najteže pogođeni gospodarskom krizom u Europi

Social Justice Index za 2014., godišnje istraživanje o socijalnoj situaciji u 28 država članica EU-a, ukazuje na velik jaz između sjevera i juga Europe i između starih i mladih generacija.

Šest pokazatelja

Indeks se temelji na šest pokazatelja - prevenciji siromaštva, dostupnosti obrazovanja, pristupu tržišta rada, socijalnoj koheziji i nediskriminaciji, zdravlju i međugeneracijskoj pravdi.

"Stroga politika štednje i strukturne reforme koje teže ekonomskoj i proračunskoj stabilizaciji u većini su zemalja negativno utjecale na socijalnu pravdu (...). Stroga štednja je teško potkopala sustave socijalne sigurnosti u mnogim zemljama, kao i sposobnost za ulaganje u obrazovanje, istraživanja i razvoj", ističe Zaklada.

"Jaz između prilika za participaciju u još uvijek bogatim zemljama sjeverne Europe i u krizom pogođenim južnim zemljama značajno se povećao (...) To je jako eksplozivna situacija što se tiče socijalne kohezije i stabilnosti u EU. Ako takve društvene podjele potraju dulje vrijeme, ili se još pogoršaju, to će ugroziti buduću održivost cijelog projekta europske integracije", upozorava.

Uz to, broj mladih u dobi od 20 do 24 godine koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju povećao se u 25 od 28 država članica od 2008. Njemačka i Švedska jedine su zemlje u kojima su se izgledi za tu dobnu skupinu poboljšali.

Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je, po podacima za 2013., bilo izloženo 33,8 posto djece i mladih u dobi od 0 do 17 godina, a velikoj materijalnoj oskudici 17,6 posto.

Kad je riječ o nezaposlenosti među mladima, ona je u Hrvatskoj 2013. iznosila 49,7 posto, po čemu je bila na 26. mjestu u EU. Najgora je bila Grčka sa stopom od 58,3 posto. Slijedila je Španjolska sa 55,5 posto, a Italija je bila na 25. mjestu sa 40 posto.

Hrvati najviše diskriminiraju

Glede socijalne kohezije i nediskriminacije, Hrvatska je među najgorima u EU, na 27. mjestu. Gora je jedino Grčka, a loše stoje i Cipar, Italija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

U slučaju Hrvatske izvješće upozorava na čestu diskriminaciju Roma i Srba iako se priznaje da zemlja ima dobar pravni okvir za zaštitu manjina. Hrvatska, ističu autori, još nije riješila problem stambenog zbrinjavanja gotovo 21.500 povratnika, pripadnika nacionalnih manjina, a mnogi izbjegli još se nisu vratili u zemlju.

U Italiji, 32 posto ljudi u ranim dvadesetim spada u tu kategoriju, a u Španjolskoj 24,8 posto.

"Ne možemo si dopustiti da izgubimo cijelu jednu generaciju, bilo socijalno ili ekonomski", rekao je Aart De Geus, predsjednik izvršnog odbora Zaklade, prenosi Reuters. "EU i države članice moraju uložiti posebne napore da poboljšaju prilike za mlade na održiv način ."

S druge strane, istraživanje je pokazalo da se smanjuje broj ljudi u dobi od 65 godina i više koji su izloženi riziku od siromaštva, jer mirovine ne padaju tako naglo kao prihodi mladih.

Zaklada Bertelsmann ističe da tri europska trenda povećavaju jaz između mladih i starih generacija - rast javnog duga, stagnirajuće investicije u obrazovanje i istraživanja i rast pritiska na financijsku održivost socijalnih sustava.

Švedska, Finska, Danska, Nizozemska i Češka najbolje su rangirane po indeksu socijalne pravde, dok su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Italija i Latvija pri dnu. Hrvatska je na 22. mjestu u EU, iza Španjolske, od 28 zemalja EU.

Iako nordijske zemlje, Švedska, Finska i Danska, te Nizozemska koja je na četvrtom mjestu, imaju jako dobre rezultate u području prevencije siromaštva, pristupa tržištu rada, društvene kohezije i nediskriminacije, prostor za poboljšanje i dalje postoji. U tim zemljama, primjerice, migranti imaju slab pristup tržištu rada. Nastojanja Švedske i Finske da smanje relativno visoke stope nezaposlenosti među mladima također nisu uspješna. U Švedskoj je nezaposleno 23,5 posto mladih, a u Finskoj 19,9 posto.

Hrvatska je među najboljima u EU po dostupnosti obrazovanja

Hrvatska je među najboljima u EU kad je riječ o dostupnosti obrazovanja, zajedno sa Švedskom, Danskom, Litvom, Estonijom i Finskom. Na prvom je mjestu kad je riječ o ranom prekidanju školovanja. Riječ je o mladima koji u najboljem slučaju završe niže srednje obrazovanje, a takvih je u Hrvatskoj 2013. bilo 3,7 posto, dok je europski prosjek 10,4 posto, navodi se u izvješću.

Hrvatska je za istraživanja i razvoj 2013. izdvojila 0,75 posto BDP-a, po čemu je bila na 23. mjestu u EU. Najbolja je po tome bila Finska s 3,55 posto BDP-a. Na drugom mjestu je Švedska s 3,41 posto, dok su na trećem Njemačka i Danska s 2,98 posto. Europski prosjek je 1,67 posto BDP-a.