Mirovine, socijalni transferi i plaće u javnom sektoru, glavni krivci za tekuću potrošnju

Udvostručavanje i paralelizam u institucijama  javnog sektora, naročitu u FBiH, predstavljaju konkretan problem  na kojem bi se trebalo poraditi, što u konačnici znači  centraliziranje nekih institucionalnih  aranžmana, piše današnji Večernji list.

Prema pregledu javnih rashoda, Svjetska banka iznosi stav  da se BiH suočava s četiri glavna izazova za unaprjeđenje svojih sustava javnih rashoda i prihoda, od kojih je prvi preoblikovanje javnih rashoda, koji su trenutno u prevelikoj mjeri  koncentrirani na tekuću potrošnju, uključujući plaće, mirovine i socijalne transfere.

Također, u prezentiranom dokumentu se navodi kako BiH ima ogromne i fiskalno neodržive potrošnje na gotovinske transfere koji nisu zasnovani na doprinosima, među kojima dominiraju programi namijenjeni zaštiti  braniteljske populacije i njihovih obitelji.  

U tom kontekstu iz Svjetske banke preporučuju izbjegavanje novih prava, posebno za sve branitelje i njihove obitelji, što znači provedbu administrativnih  i financijskih mjera za ograničenje troškova braniteljskih naknada sukladno odluci  o njenoj primjeni od prvog siječnja prošle godine.

"Analiza otkriva kako su mirovine i socijalni transferi, osim plaća u javnom sektoru, dva glavna krivca za prekomjernu tekuću potrošnju.  Mirovinski sustav karakterizira mali broj osiguranina i veliki broj  prijevremenih mirovina te prisutnost 'povlaštenih mirovina'".

Stoga Svjetska banka za RS preporučuje  uvođenje strogog ograničenja za prijevremeno umirovljenje, ukidanje dvostrukih korištenja prava po osnovi ratnih naknada i mirovina, dati pravo na obiteljsku mirovinu samo u dobi umirovljenja i ukinuti u slučaju sklapanja novog braka", piše Večernji list.

Dalje se navodi kako je u FBiH neophodno revidirati strukturu naknada, ukidanjem koeficijenta koji se sada primjenjuje, uvesti stroga ograničenja za  prijevremenu mirovinu te ukinuti dvostruko korištenje prava po osnovi  ratnih naknada i mirovina, izdvojiti povlaštene mirovine iz mase za redovne mirovine i financirati ih  odvojeno.

S druge strane, Svjetska je banka  u svojim istraživanjima  zapazila velike anomalije kad je u pitanju socijalna zaštita, jer novac koji u ovom sektoru ima uopće ne dopire do siromašnih i najugroženijih. Također, zabrinjava i zdravstveni sektor u kojem ukupna potrošnja raste po neodređenoj stopi.