Mirisanje i odijevanje u BiH: Na uvoz mirisa 300 milijuna, za krzno 200 milijuna KM

Bosna i Hercegovina oko četiri posto ukupnog robnog deficita ostvaruje samo na stavci parfemi i toaletne vode, što iznosi približno 1,2 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Još veći robni deficit, i to od pet posto, BiH ima na stavci pića i duhani, a to je oko 1,6 posto BDP-a.

Naime, veliki deficit BiH bilježi kod plastičnih tvari, više od 500 milijuna KM, parfema i eteričnih ulja, oko 300 milijuna KM, proizvoda od kože i krzna, više od 200 milijuna KM, te drvne celuloze, papira i kartona, oko 125 milijuna KM.

Članovi Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oprezivanje BiH stoga su, nakon analiziranja struktura uvoza po pojedinim oblastima i vrstama roba, kao i veličine ostvarenog deficita, koji se, u različitom opsegu, ponavlja svake godine, ukazali da postaje upitna osnovna pretpostavka o modelu racionalnog ponašanja potrošača u BiH.

Dominantni udio u strukturi uvoza predstavljaju proizvodi mineralnog podrijetla.

Hoće li se nastaviti iskazani trend zavisi prvenstveno od potreba gospodarstva BiH, kao i od cijena sirovog ulja (nafte) na međunarodnom tržištu, navodi se u najnovijem biltenu Odjela za makroekonomsku analizu UNOBiH.

Značajno je ponoviti da BiH ostvaruje tek neznatan suficit u smislu vrijednosti uvoza i izvoza električne energije u 2012. godini, s tim da je vrijednost izvoza pala za oko 60 posto, dok je vrijednost uvoza porasla za oko 20 posto u 2012. u odnosu na prethodnu godinu.

Isto tako, usljed snažnijeg pada izvoza u odnosu na uvoz, deficit nastavlja rasti, iako znatno sporije nego prethodne godine. Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita tj. rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH, se nalaze u rukama kako domaćih tako i europskih donositelja odluka.

Pravovremene mjere vanjskotrgovinske i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja opsega robne razmjene, poboljšanja uvjeta razmjene i prijeko potrebnog smanjenja robnog deficita.

U okviru nadležnih ministarstava različite mjere su u fazi pripreme ili realizacije, ali ostaje vidjeti kakav će one imati učinak na vanjskotrgovinsku poziciju BiH u predstojećem razdoblju, zaključuju ekonomisti Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oprezivanje BiH.