Miličević negirala: Nova zaduženja nisu za plaće

Na primjedbe opozicije da je osnovni motiv za održavanje današnje vanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH bio da se steknu uvjeti za isplatu rujanskih plaća državnim službenicima, koja kasni nekoliko dana, ministrica financija FBiH Jelka Milićević je to demantirala u izjavi novinarima.

Rekla je da zaduženje FBiH, koje su zastupnici odobrili na ovoj sjednici većinom glasova po proširenom aranžmanu Bosne i Hercegovine s Međunarodnim monetarnim fondom, treba potaknuti gospodarstvo, zapošljavanje i reforme.

''U proračunu ne postoji namjenski prihod za namjenski trošak. U proračunu postoji prihod po osnovu indirektnih i direktnih poreza, vanredni prihod i financijski primitci. S druge strane, u proračunu imamo zakonski definirane korisnike tog proračuna i uposlenik ima zakonska prava u proračunu za plaću i naknade koja ga sljeduju iz radnog odnosa.

U proračunu imaju prava i umirovljenici po zakonu o prijevremenom umirovljenju, potraživanja imaju i ratni i neratni invalidi. Istovremeno u proračunu iz redovnih prihoda imamo gotovo sve završeno i definirane te obaveze. Stalno govorim da moramo poticati gospodarstvo, zapošljavanje. Za taj dio nemamo dovoljno sredstava i za to nam treba zaduženje kako bismo na kraju imali ekonomski rast. Ne može se reći da je MMF za plaće jer nije'', kazala je između ostalog ministrica Milićević.

Zaduženje koje su danas odobrili zastupnici Zastupničkog doma, po proširenom aranžmanu Bosne i Hercegovine s MMF-om, za Federaciju iznosi 720.224.000 KM.Rok otplate je deset godina s uključenim grace periodom od 4,5 godina.

Novac će se doznačavati proračunu FBiH u razdoblju od tri godine u tranšama. Svaka tranša će biti utvrđena i doznačena nakon ocjene MMF-a o uspješnosti provođenja programa, putem kvartalnih pregleda kvantitativnih kriterija izvršenja i strukturnih reformi, navedeno je u odluci o prihvaćanju zaduženja.

Također je naznačeno da će se novac od kredita koristiti za pomoć u provedbi ekonomskih politika koje imaju tri glavna cilja: intenziviranje reformi s ciljem unapređivanja poslovnog okruženja kako bi se privukle investicije, otvorilo više radnih mjesta u privatnom sektoru te povećao potencijal za rast ekonomije; nastavak procesa fiskalne konsolidacije kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje javnog duga u odnosu na BDP uz istovremeno unapređenje kvaliteta vladine potrošnje; očuvanje stabilnosti financijskog sektora i oživljavanje kreditne aktivnosti banaka.