Milićević: Federacija BiH spremna podnijeti dio tereta s gospodarstvenicima

Federalna ministrica financija i zapovjednica Stožera civilne zaštite FBiH Jelka Milićević izjavila je kako u drugom kvartalu ove godine Federaciju BiH očekuje "zaleđena" ekonomija, a već u trećem blagi oporavak, dok se u četvrtom kvartalu očekuje da se i globalna ekonomija stabilizira i da će se to pozitivno odraziti i na nas.

"Podaci za prvo tromjesečje nisu baš referentni, jer je tek od polovine trećeg mjeseca stanje prirodne nesreće. U ovom tromjesečnom razdoblju prihode od PDV-a imamo veće za 10 posto, a prihodi od poreza na dobit su manji, jer je pomaknut rok za predaju poreznih bilanci i plaćanje konačnih obveza za porez na dobit za 2019. godinu. Mnoge tvrtke još nisu isplatile plaću za treći mjesec, tako da nemamo cjelovite podatke o porezu na dohodak i podaci o padu tih prihoda još nisu reprezentativni i ne bismo u ovom trenutku mogli govoriti da se radi o nekom drastičnom padu", kazala je ministrica Milićević za današnje izdanje Večernjeg lista.

Istaknula je kako se očekuje da će se poremećaji dogoditi po naplati svih poreza i na svim razinama, uključujući županije i općine.

"U tom smislu, mi smo radili projekciju, iako je to nezahvalno, jer i Svjetska banka i MMF procjene rade skoro na dnevnoj osnovi i izlaze s drugačijim podacima. Radili smo široku analizu na temelju svih podataka koje imamo i otprilike za ovu godinu, a uz dobar prvi kvartal po svim osnovama, nama će pad prihoda od poreza biti oko 15 posto, od 15 do 17 posto pad prihoda za mirovinsko osiguranje i očekujemo pad poreza na dobit između 20 i 25 posto. Želimo vjerovati da se ova predviđanja neće baš u cijelosti ostvariti. To je situacija koju ćemo morati sanirati i naredne godine, a možda i 2022. godine. U drugom kvartalu ove godine očekujemo da imamo 'zaleđenu' ekonomiju, a da već u trećem imamo blagi oporavak. U četvrtom kvartalu očekujemo da se i globalna ekonomija stabilizira i da će se to pozitivno odraziti i na nas", izjavila je Milićević.

Upitana očekuje li da Zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica dobije potporu u federalnom Parlamentu i što će on značiti za domaću ekonomiju, Milićević je kazala kako je Zakon na određen način poruka gospodarstvenicima "da smo u ovoj situaciji mi kao Federacija spremni podnijeti dio tereta s kojim se oni suočavaju".

"Isto tako, očekujemo da i oni sa svoje strane ulože napore kako bi zadržali što veći broj radnika i kapacitete, jer se nadamo da će sve ovo kratko trajati. Trebamo znati da uz federalni imamo i 10 županijskih, 80 općinskih proračuna i kada sve to zbrojimo mislim da zajednički možemo podnijeti ekonomske posljedice epidemije", ocijenila je ministrica Milićević.

Na pitanje kada očekuje da budu operativna sredstva iz aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, Milićević je kazala kako se procedura mora provesti, i to osim odobravanja od strane odbora direktora MMF-a uključuje i proceduru u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

"Ja očekujem da bi sve to moglo biti završeno u roku od mjesec dana", kazala je Milićević i pritom podsjetila kako je riječ o kreditnim, a ne donatorskim sredstvima.

"U ovom trenutku su to sredstva koja su najbrže raspoloživa za poduzimanje određenih mjera za saniranje situacije u kojoj se nalazimo. Moj je stav od početka da smo svi pogođeni ovom situacijom i da svima mora biti omogućeno korištenje ovih sredstava MMF-a. U tom smislu smo i zagovarali ideju da se kreditna sredstva podijele i s Brčko distriktom, a unutar Federacije i sa županijama. Svi imaju pad prihoda i svima treba pomoć. Pošteno to treba sagledati i podnijeti zajednički teret krize", smatra Milićević.

Po njezinim riječima, od 400 milijuna koliko bi trebalo pripasti Federaciji, 200 milijuna se planira u federalnom proračunu, a 200 milijuna da će se spustiti na proračune županija.

"U ovom trenutku je jedini kriterij za raspodjelu oko kojeg se svi slažemo broj stanovnika, jer sve se veže za taj broj. Naravno, mi ponovno prepoznajemo situaciju u kojoj su dvije županije s najmanjim brojem stanovnika, a to su Posavska i Bosanskopodrinjska. Mislim da ćemo zajednički iznaći rješenje kako nadomjestiti nedostajuća sredstva tim županijama", ustvrdila je.

Upitana kada građani mogu očekivati ublažavanje restriktivnih mjera zbog koronavirusa, odgovorila je kako ovakve restriktivne mjere dugoročno nisu dobre, jer njima se može zaštiti zdravlje ljudi, ali ne mogu se osigurati sva druga prava i potrebe građana, uključujući i pravo na rad.

- Mi u svakom smislu pratimo što se događa u okruženju i ostatku Europe. Vjerujem da ćemo i naše zapovijedi, koje važe do 30. travnja, preispitati i od zdravstva dobiti procjene što od sadašnjih mjera možemo ublažiti kako bi gospodarstvo i društveni život u Federaciji nastavili koliko-toliko normalno funkcionirati", zaključila je Milićević.