Makarska želi stati u kraj nelegalnoj gradnji
Grad Makarska prvi je grad u Dalmaciji koji se pridružio inicijativi protiv bespravne gradnje, a u tri tjedna inicijative, koju je pokrenulo 17 istarskih gradova i općina, prijavljeno je oko 300 takvih slučajeva.
Na stranici bespravnagradnja.hr mogu se objavljivati lokacije bespravno izgrađenih objekata i njihov broj, a građani preko nje mogu jednostavno prijavljivati objekte u čiju legalnost sumnjaju, piše Hina.
Osim makarskoga gradonačelnika Zorana Paunovića, na konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici bio je i predsjednik IDS-a i načelnik općine Barbana Dalibor Paus budući da je inicijativa proistekla iz te stranke. Obojica su istaknula da bespravna i prekomjerna gradnja zahtijeva hitno adresiranje i rješavanje.
Žele upozoriti
Paus je rekao da inicijativom žele upozoriti na razmjere bespravne gradnje, pokazati da se općine i gradovi bore protiv nje, ali su im ovlasti u tim slučajevima male, čime nisu zadovoljni. Žele uključiti i građane u borbu protiv bespravne izgradnje te načiniti pritisak na Državni inspektorat i Vladu da se pozabave tim problemom, koji je uglavnom vezan uz obalu.
"U konačnici nam je cilj da se smanji prekomjerna gradnja, odnosno da se zaustavi svaki oblik bespravne gradnje. Drago mi je da smo taj problem svi vidjeli kao zajednički i da to nije problem jedinica lokalne samouprave, već države", rekao je Paus.
Prostor - najvrjedniji resurs
Istaknuo je da imaju spreman prijedlog izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji kako bi se ovlast izdavanja rješenja o zaustavljanju bespravne gradnje izvan građevinskog područja 'spustila' na komunalne redare koji zaustavljaju gradnju i zatim pozivaju inspektora na teren.
Gradonačelnik Paunović je rekao da je prostor najvrjedniji resurs koji imaju i trebaju očuvati te na kojem temelje budući održivi razvoj Makarske.
"Prošle godine smo napravili izmjene i dopune Prostornog plana u tekstualnom smislu kojima se prvi put u povijesti Makarske ne šire građevinska područja, već zaustavlja daljnja betonizacija. Svi moramo voditi računa o kvaliteti života naših građana, ali i misliti na buduće generacije. Prostor je zaista naš najvrjedniji resurs", zaključio je Paunović.
