Liječnicima 4000 eura, sestrama 2700 za rad u zapadnoj Europi

Poslove na neodređeno vrijeme s plaćom od 4000 eura za liječnike, te 2700 eura za medicinske sestre u Njemačkoj ponudile su u nedjelju agencije, posrednice u zapošljavanju, na Sajmu karijera u zdravstvu koji je 13. put održan u Zagrebu

Liječnici i medicinske sestre najtraženiji su u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, no najatraktivnije ponude i ove su godine dolazile iz Švedske, Norveške i Danske. Sudeći po posjetiteljima sajma, najviše interesa za odlazak u inozemstvo imaju studenti medicine te medicinske sestre i tehničari.

Pokazuju to i iskustva agencije Permedex, jedne od 13 agencija koje su ove godine predstavile svoju ponudu u Zagrebu.

Najviše interesa je među tek završenim medicinarima, ali i studentima medicine koji prikupljaju podatke - koje uvjete i razinu poznavanja jezika moraju zadovoljiti, da bi mogli aplicirati za posao i specijalizaciju. Agencija nastoji izaći u susret njihovim željama - u vezi specijalizacije, mjesta gdje žele živjeti i raditi, kažu volonteri koji su na štandu predstavljali ponudu poslova u Njemačka, Austriji i Švicarskoj.

U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine

U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine, pogotovo u manjim mjestima, ali traže se i anesteziolozi i psihijatri. Plaća za završenog liječnika s diplomom je iznad 2200 eura, specijalista iznad 4000 eura, no šefovi bolničkih odjela imaju primanja i do 10.500 eura, doznaje se u Permedexu.

Agencija Step Job predstavila je ponudu poslova u Njemačkoj za 60 medicinskih sestara i tehničara. Uvjeti su B1 stupanj poznavanja jezika i potvrda strukovne komore o kvalifikacijama, a plaća je minimum 2700 eura, ovisno o dežurstvima i vikendima, kažu u Step Jobu te ističu velik interes za njihovu ponudu.

Stipe Matić 29-godišnji je liječnik iz Zagreba vodi agenciju CroDoc Medical Recruitment, specijaliziranu za zapošljavanje u Velikoj Britaniji, a novinarima je rekao da je danas već obavio razgovor s desetak kandidata.

Kao motiv za odlazak u inozemstvo navodi nemogućnost dobivanja u Hrvatskoj željene specijalizacije, ali želju za izazovom. U londonskim bolnicama radi se s fleksibilnim radnim vremenom, a početnička plaća specijalizanta s uključenim dežurstvima je oko 2500 funti mjesečno. S financijskog aspekta to je više nego dovoljno da pokrije sve troškove, ističe Matić.

Putujući medicinski sajam organizira tvrtka Karijere u bijelom (Careers in White International) koja godinama regrutira medicinsko osoblje za rad u zapadnoj Europi. I ove godine sajmove organiziraju u nizu europskih država - Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, a proteklih dana već su se predstavili u Rijeci i Splitu.

Organizatori ističu da ih se može kontaktirati i preko interneta i njihove web stranice, na kojoj je još veća ponuda poslova.

Do sada 736 sestara i 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo

O velikom interesu zdravstvenih radnika za odlazak u inozemstvo svjedoče i podaci hrvatskih strukovnih komora koje navode da je do sada 736 sestara te 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo.

U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) navode da se uglavnom radi o bolničkim liječnicima, najviše je anesteziologa, potom radiologa, općih kirurga, urologa i ginekologa.

Prosječna dob podnositelja zahtjeva je 36 godina, a najčešće odlaze u Austriju, Njemačku, Irsku i Veliku Britaniju.

Aktualne pokazatelje prokomentirao je Hini predsjednik Komore Trpimir Goluža kojega zabrinjava spoznaja da većinom iz sustava odlaze mladi ljudi, s obzirom da je prosječna dob liječnika koji pokazuju ozbiljan interes za odlazak 20 godina manja no prosječna dob specijalista u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

"Stoga je za pretpostavit da će se posljedice aktualnih odlazaka najintenzivnije manifestirati za 10-ak godina kad će generacijski deficit onih koji bi trebali tada biti nositelji liječničke djelatnosti doći do punog izražaja", rekao je predsjednik Komore.

Iznenađuje inertnost i zdravstva i državnog aparata zbog odlaska liječnika

Pritom ga, kaže, iznenađuje inertnost, ne samo zdravstvene administracije, već ukupnog državnog aparata, jer u praktičnom smislu nije donesena niti jedna bitnija odluka, niti poticajna mjera kojom bi se pokazala namjera rješavanja tog vrlo ozbiljnog problema koji će odrediti perspektivu zdravstvenog sustava i kvalitetu zdravstvene skrbi. Naime, prema podacima Eurostata iz 2014., Hrvatskoj nedostaje 2150 liječnika da bi dosegla europski prosjek broja liječnika prema broju stanovnika, prenosi Hina.