Liječnici i specijalisti s Balkana masovno traže posao u inozemstvu

Svake godine se povećava broj liječnika, specijalista i medicinskog osoblja iz zemalja zapadnog Balkana koji apliciraju za posao u inozemstvu.

Istraživanje agencije Anadolija (AA) pokazalo je da medicinski stručnjaci, ali o ostalo osoblje iz oblasti zdravstva, najčešće odlaze u Njemačku, Saudijsku Arabiju, Sloveniju, Kuvajt, Indiju, Veliku Britaniju, Libiju, ali i u SAD i Australiju.

U Bosni i Hercegovini više od 300 osoba čeka na radnu vizu za Njemačku gdje žele obavljati poslove radnika u oblasti zdravstvene njege.

Kako sve više liječnika sa područja Balkana odlaze u inozemstvo, zemlje regije suočavaju se sa rizikom manjka doktora i specijalista. Prema podacima Medicinskog univerziteta u Beogradu, svake godine oko 500 ljudi položi specijalistički ispit, ali mnogi od njih odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odliv doktora i medicinskih stručnjaka iz BiH utrostručio se u zadnje tri godine.U najnovijem izvještaju navodi se da broj liječnika u Federaciji BiH iznosi 173 na 100.000 stanovnika.

Kako je Hrvatska 1. srpnja postala članica Europske unije (EU), liječnicima iz ove zemlje otvoreno je veliko tržište poslova. Hrvatski doktori najčešće odlaze u Švedsku, Finsku, Dansku i u dvije savezne pokrajine Njemačke - Baden Wurttemberg i Hamburg.

Plaće liječnika specijalista u Njemačkoj iznose između 3.000 i 3.750 eura, dok su u zemljama zapadnog Balkana plaće i do pet puta manje.

Tako u Srbiji prosječna plaća liječnika specijaliste iznosi oko 500 eura, dok liječnici u BiH primaju plaću od oko 700 eura. U Crnoj Gori doktori su u prosjeku plaćeni oko 550 eura mjesečno, a u Makedoniji oko 650.

Visina plaće u Njemačkoj određuje se kolektivnim ugovorima, tako da je plaća u većini slučajeva ista kao i za državljane Njemačke.Poslodavac u Njemačkoj pruža podršku novim zaposlenicima u pronalasku smještaja i prehrane, a zaposleni u cjelosti ili dijelom participiraju u troškovima. Radni odnos se najčešće zasniva na određeno vrijeme na poziciji asistenta za zdravstvenu njegu do nostrifikacije diplome za zdravstvenog radnika.

Nakon nostrifikacije diplome (najkasnije u roku od 12 mjeseci), radni odnos se može zasnovati i na neodređeno vrijeme na mjestu zdravstvenog radnika, a zaposleni ima mogućnost da nakon određenog razdoblja, u skladu sa Zakonom o boravku stranaca u SR Njemačkoj, podnese zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole. Početna bruto plata je manja u odnosu na onu koju će zaposlenik primiti nakon priznavanja diplome. 

Bračni partner i djeca vlasnika 'Plave karte EU' mogu dobiti dozvolu boravka bez predočavanja dokaza o poznavanju njemačkog jezika. Blue Card (Plava karta) je uvedena od 1. kolovoza 2012. godine i s njom se olakšava zapošljavanje visokokvalificirane radne snage iz trećih zemalja, među koje spadaju sve zemlje regije izuzev Hrvatske. Njemačka, osim liječnika i ostalog medicinskog osoblja, najviše traži inženjere, naučnike, matematičare i informatičare.