Liberalizacija tržišta Njemačke ostavila bi BiH bez mlade i stručne radne snage

Njemačka je zainteresirana da se građanima zemalja zapadnog Balkana olakša dobijanje legalnih radnih dozvola u toj zemlji. Smatraju da bi na taj način između ostalog i broj zahtjeva za azil bio znatno manji.

Dvije vodeće stranke u Njemačkoj SPD i CDU, po pisanju tamošnjih medija, uskoro bi mogle naći zajednički jezik kada je riječ o prijedlogu njemačkih socijaldemokrata o olakšanom dobijanju legalnih radnih dozvola za građane zemalja zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Šef Odjela za domaće tržište rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH Siniša Veselinović smatra da je sve to još političko prepucavanje između stranaka u SR Njemačkoj.

''Generalno, BiH bi odgovarao svaki sporazum o zapošljavanju radnika koji su deficitarni u Njemačkoj, a kojih ima na evidencijama nezaposlenih u BiH, jer bi tada bila regulirana prava radnika iz BiH koji bi odlazili na rad u SR Njemačku i radnici bi imali garancije u slučaju eventualnih problema koji bi se pojavili prilikom zapošljavanja'', prokomentirao je Veselinović za Fenu.

Eventualno prihvaćanje tog prijedloga, po njegovom mišljenju, dugoročno bi značilo da bi se povećao odliv radne snage iz BiH u Njemačku i to radne snage s radnim iskustvom, mlađe radne snage u velikom broju iz postojećeg radnog odnosa.
Analitičar u oblasti ekonomije i menadžmenta i stručnjak za tržište rada Erol Mujanović ocjenjuje da je ova inicijativa potpuno logična i razumljiva gledajući iz perspektive odlično organizirane i ekonomski razvijene Njemačke, te imajući u vidu globalni rat za talente na tržištu rada koji su deficitarni.

''Njemačka ima veliki broj deficitarnih zanimanja i na hiljade radnih mjesta koje mora hitno popuniti stranim državljanima, a s obzirom na prethodna iskustva i postojeće odnose zemlje iz regiona i njihova radna snaga su jedan od prirodnih izbora. Sjetit ćete se da gotovo isti dan kada su izbili veliki prosvjedi u Grčkoj prije nekoliko godina, dok su gorjele zgrade i automobili širom Atene, headhunting kompanije iz Australije i Kanade pokušavale su istovremeno regrutirati što veći broj inženjera i doktora iz Grčke jer se bore za konkurentnost vlastitih ekonomija, a u tom kontekstu ljudski potencijal je ključna karika'', kazao je Mujanović za Fenu.

Po njegovom mišljenju, njemački prijedlog još je jedan od dokaza da iznimno kvalitetan radni kadar iz BiH može naći svoje mjesto i na najkonkuretnijim tržištima na svijetu.

Njemačka bi tako istovremeno smanjila broj kako azilanata, tako i radnika koji ilegalno rade u toj zemlji i to je također u interesu Njemačke i samih radnika koji su u takvoj situaciji.

''Mislim da će vrata ostati i dalje zatvorena za sav kadar iz BiH koji Njemačka ne smatra potrebnim, a s druge strane adekvatna radna snaga i oni najbolji u zanimanjima koja Njemačkoj budu potrebna moći će još brže dobiti radne dozvole.

Za bh. građane ovo se čini kao dobra vijest, pogotovo za one najkonkonkurentnije, dok se za BiH kao državu radi o manje dobroj vijesti jer bi najbolji kadar imao još jednu dodatnu inicijativu da napusti zemlju'', ocijenio je Mujanović.

Prema navodima njemačkih medija, lider SPD-a i ministar gospodarstva Njemačke Sigmar Gabriel razgovarao je nedavno sa čelnicima vlada njemačkih pokrajina u vezi s pripremljenim dokumentom ''Osnovi socijaldemokratske politike prema izbjeglicama'' u kome se obrazlaže razlog za ubrzanje radnih dozvola za građane zemalja zapadnog Balkana.

Prema tom dokumentu, zemlje naše regije također bi trebale dobiti status sigurnih zemalja da bi se obrada zahtjeva za azil ubrzala. Nakon toga građanima ovih zemalja trebalo bi se omogućiti lakše dobivanje radnih dozvola ako mogu dokazati da imaju radni ugovor u Njemačkoj sa zagarantiranom plaćom od minimalno 1.460 eura mjesečno.

Njemački list Die Zeit, kako su prenijeli bh. mediji, naveo je da postoje indicije da bi CDU mogao podržati taj prijedlog, budući da je potpredsjednik ove stranke Volker Bouffier istakao da bi se izdavanjem njemačkih radnih dozvola moglo pomoći ljudima sa zapadnog Balkana koji zahtjeve za azil podnose upravo iz ekonomskih razloga.