Lastva blizu nafte: Hoće li mjehurići iz bašte biti ostvarenje sna?

Stanovnici mjesta Lastva i okolnih sela, oko dvadesetak kilometara od središta Trebinja, smještenih na krajnjem istoku Hercegovine, te svega nekoliko kilometara od granice s Crnom Gorom, sanjaju san da će na njihovom području uskoro poteći prvi bareli "crnog zlata" - nafte.

Nadu za to im daju istraživanja koja su vršena na tom području još u prošlom stoljeću, 60-tih godina, kada je utvrđeno da je područje južnog Jadrana potencijalno nalazište nafte.

Ako nafte ima na Crnogorskom primorju onda je, smatraju građani Trebinja i istočne Hercegovine, mora biti u pojasu od najmanje 100 kilometara, a kako je lokalitet Lastve gotovo uz samo granicu s Crnom Gorom, onda je, zaključuju, neminovno mora biti i na njihovom području.

Čudni mjehurići u bašti

Ekipa agencije Anadolija boravila je na lokalitetu Lastve i šireg područja sela na krajnjem istoku Hercegovine za koje se tvrdi da su potencijalna nalazišta nafte.

Ranko Šakotić, 84-godišnji ljubazni domaćin, odveo nas je u baštu svoga imanja gdje su ranije vršena naftna istraživanja. Sjeća se da je to bilo još 1959/1960. godine. Upravo u njegovoj kući, priča, bio je smješten šef naftnih istraživanja, dok je njegovih desetak ljudi, koji su bili angažirani na nalazištima, bilo locirano u obližnjim barakama koje su izgrađene za te namjene. Naftna istraživanja je, veli Šakotić, vršila tadašnja jugoslavenska firma "Geoistraga Nafta Bar" iz Crne Gore.

O naftnim istraživanjima koja su vršena na lokalitetu Lastve svjedoče dvije bušotine na Šakotićevom imanju, koje i sada tamo stoje. Jedna od njih, iz koje izvire voda, vrlo često proizvodi čudne mjehuriće.

U obližnjoj poljani, udaljenoj oko 300 do 400 metara od kuće Šakotića, nalazi se još nekoliko bušotina koje na površinu izbacuju masne mrlje, što jasno ukazuje da na većoj dubini, ispod površine vode postoji mogućnost da ima nafte. Na to, veli Šakotić, ukazuju i biljke koje rastu na tom lokalitetu i koje su svojstvene za barska područja. Te biljke, naglašava Šakotić, vezuju se za lokalitete za koje se smatra da su potencijalna nalazišta nafte.

"Timovi 'Geoistrage Nafta Bara' dolazili su na moje imanje 1960-ih godina. Prvobitno su htjeli da vrše naftna istraživanja u blizini moje kuće, ali smo ih zamolili da to malo pomjere uz polje. Oni su rekli da nema problema: ako ima nafte u blizini kuće, bit će je u polju i šire. U mojoj bašti su napravili bušotine na dubini od 35 metara. Istakli su da postoji mogućnost da se na tom lokalitetu nalazi naftna mrlja, odnosno da ima nafte", istaknuo je Šakotić.

Vodeno bogatstvo

Navodi kako su tri-četiri bušotine, napravljene i nizvodno, u dolini rijeke Jazina, te da su i tu potencijalna nalazišta nafte. Zapravo, kako im je tada rečeno, naglašava Šakotić, to je širi lokalitet Lastve, ali i obližnjih sela koja gravitiraju njemu, sve do granice s Crnom Gorom u dijelu Orjen - Bijela gora (Bijela planina, kako je poznata u narodu).

"Bilo je niz projekata. Na livadama u okolici, u potezu oko 300 do 400 metara udaljenosti, jasno su primijećeni slojevi masnoće koji plivaju po vodi. Mještani su ovdje pričali i još uvijek pričaju kako nafta curi po površini. Nažalost, tada se projekt nije mogao završiti do kraja, zbog nedostatka sredstava i odustalo se od daljnjeg rada. Mi se nadamo kako ćemo uskoro imati razloga za slavlje: da će nafta i zvanično poteći s našeg lokaliteta", zaključio je Šakotić.

Ovaj stanovnik Lastve kaže kako je u proljeće ove godine angažirao ekipe poduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici kako bi pronašao vodu koju će koristiti za navodnjavanje.

Naveo je niz zanimljivosti: Bilo je projicirano bušenje na dubini od 20 metara, navodi Šakotić, ali je voda pronađena već na dubini od osam metara ispod površine.

"Pronašli smo podzemnu vodu, na tom lokalitetu izbacuje se 160 litara vode u minuti. To jasno pokazuje da je ovaj kraj iznimno bogat i vodom", navodi Šakotić.

Poruka Sarajevu

Ako se uskoro pronađe nafta na širem lokalitetu Lastve, u šta Šakotić vjeruje, to neće biti pozitivno samo za desetak domaćinstava u njegovoj blizini na čijim imanjima bi mogle biti potencijalne bušotine, već i za kompletan grad Trebinje, istočnu Hercegovinu, ali i šire, cijelu Bosnu i Hercegovinu.

"Nemoguće je da pronalazak nafte ne valja. Ništa ne bih imao protiv, a ni stanovnici okolo. To bi doprinijelo i značilo boljitak za sve", naglasio je Šakotić.

Ljubazni domaćin sa svog imanja ispratio nas je uz molbu, da u Sarajevo prenesemo poruku da što prije u Lastvi, gradu Trebinju i istočnoj Hercegovini započnu s naftnim istraživanjima i pronađu naftu - da i građanima tog dijela, ali i cijele Bosne i Hercegovine konačno "svane" i da žive bolje i sretnije dane. Šakotić, kojem su 84 godine, veli, zna da to neće dočekati, ali živi za to da bar buduće generacije uživaju u blagodatima koje pruža hercegovačko podneblje.

Američke snimke i san

Predsjednik Mjesne zajednice Lastva Momir Sredanović, koja broji oko 1.000 stanovnika, od kojih 800 u njoj stalno obitava, a oko 200 je raseljeno, ali povremeno dolazi, navodi kako su probna istraživanja na tom lokalitetu vršena još u prošlom stoljeću.

"Bilo je to prije 40 do 50 godina: sjećam se da su dolazili i vršili probna istraživanja. Kada se to radilo, odnosno kada su vršene naftne bušotine, primijećeno je da se masne mrlje pojavljuju na vodi. Mislili smo da će se sa tim nastaviti i dalje, ali se stalo. Vjerojatno nije bilo sredstava. No, snimci koje su vršili Amerikanci jasno ukazuju da se na području južnog Jadrana, u što spada i Lastva, nalazi potencijalno nalazište nafte. Stanovnici se sjećaju da je bilo masnih fleka na vodi, koja je izlazila i kasnije, ne znamo sa koje dubine", ističe Sredanović.

Ističe da ako se sumnja da je Crnogorsko primorje potencijalno nalazište nafte, onda to mora biti i Lastva koja je svega šest kilometara od granice s Crnom Gorom.

"Siguran sam da bi nalazište nafte značio napredak za mjesto, grad, cijelo područje i Bosnu i Hercegovinu. To bi otvorilo dolazak i drugih stranih kompanija, odnosno naftna nalazišta bi neminovno privukla i druge strane investitore. Nafta je i dalje nezamjenjiv energent i njen pronalazak na našem području je san koji sanjamo", istaknuo je Sredanović.

Navodi kako bi razvojne šanse za taj dio istočne Hercegovine pronalaskom nafte bile i veće, jer se na tom lokalitetu planira izgradnja Jadransko-jonske magistrale. Jadransko-jonska magistrala, navodi Sredanović, iz Crne Gore ulazila bi u Bosnu i Hercegovinu upravo na području Lastve, odnosno Trebinja, s tim što bi preostalo da se trasira njena ruta kroz BiH: prema Stocu i Počitelju ili nekom drugom kraku koji bi je spajao u Republici Hrvatskoj: no, ona neminovno mora proći kroz Lastvu.

Cesta i park prirode

A, kao potencijale koji bi se dodatno mogli iskoristiti u tom smislu, prolaskom jadransko-jonske magistrale, osim eventualnih naftnih nalazišta, predsjednik Mjesne zajednice Lastva vidi i u vodnom resursu: upravo na lokalitetu Lastve nalazi se najveća hidroelektrana na Trebišnjici HE Grančarevo visine 100 metara.

Na području Lastve, odnosno Trebinja, u planu je, navodi Sredanović, i izgradnja jednog od tri parka prirode u Bosni i Hercegovini u okviru projekta Eko 2000, na lokalitetu Orjen - Bijela gora. Osim toga, park prirode trebao bi biti i na Čvrsnici, ali i u Brčkom.

Geolozi kompanije Shell s predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju boravili su prošle godine na terenu, na lokalitetu Hercegovine, u Drežnici odakle su iz kanjona uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja krajem ove godine bit će predstavljen izvještaj postoji li ekonomska opravdanost za vršenje istraživanja nafte.

Na osnovu toga će se odrediti da se sljedeće godine počne s istraživanjima nafte u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima: na ukupnoj površini od 11.000 četvornih kilometara.

Planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica s Republikom Hrvatskom. Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vršiti istraživanja, postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Federacija nema sredstava

Inače, na području Dinarida će se vršiti bušotine do osam kilometara dubine, jedna takva košta 75 milijuna dolara.

Da bi se moglo verificirati nalazište nafte, potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 milijuna dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.

Istraživanje nafte je u Federaciji BiH dugoročan projekt i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanske i Posavske županije gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 milijuna barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko- zeničke kotline.

Informacije koje su pristizale iz Rudarsko-geološkog instituta RS-a ukazale su i da na lokalitetu Glamoča, ali i šireg područja Trebinja ima tragova, o postojanju nafte.