Kvesić: Financijski izazovi i zastarjeli sustavi koče napredak zdravstva

Ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić u razgovoru za Fenu osvrnuo se na aktualno stanje i izazove u funkcioniranju ove ustanove, ističući ključne projekte, dostignuća i prepreke s kojima se suočavaju.

Kako je rekao, unatoč teškoj financijskoj situaciji, bolnica ostaje predana pružanju visokokvalitetne skrbi i implementaciji najsuvremenijih medicinskih praksi.

Nova pedijatrija – veliki iskorak za Mostar

''Mi smo prošle godine preselili u novu zgradu pedijatrije koju smo nakon duge i teške muke i borbe uspjeli završiti. Dojmovi ljudi su izvrsni, kažu da je to nešto fenomenalno. Mislim da je to zapravo najveći iskorak u ovoj godini'', rekao je Kvesić.

Osim toga, već dugi niz godina predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo Vajdana Tomić zajedno sa svojom ekipom radi na implementaciji programa izvantjelesne oplodnje. Iako je do sada najveći izazov bio nedostatak adekvatnog prostora, bolnica je napokon dobila priliku izgraditi specijalizirani prostor za ovu namjenu, koji bi trebao biti gotov u iduća dva mjeseca.

Nabavka potrebne opreme već je u tijeku, kaže ravnatelj Kvesić, a bolnica se može pohvaliti i vrhunskim kadrovima, među kojima je i biolog s dugogodišnjim iskustvom u Njemačkoj. Kvesić je uvjeren da će se, uz nabavku opreme, u narednoj godini ovaj pogon uspješno pokrenuti, te da će ginekologija u Mostaru doseći visoke standarde, kako i zaslužuje.

Također, SKB Mostar prednjači u uvođenju trombektomije, inovativnog zahvata kojim se uklanja krvni ugrušak kod moždanog udara.

''Zlatni sat kod moždanog udara je ključan. Nisam siguran, ali mislim da to ne radi nitko u našoj državi. Uz pomoć profesora Radoša, mi smo to uveli, imamo mlade ljude koji znaju to raditi, naše domaće kadrove. U prijevodu, to znači da, ako pacijent s moždanim udarom stigne u bolnicu unutar jednog ili dva sata, tromb se može ukloniti, a postoje primjeri ljudi koji su već sljedećeg jutra otišli kući. Često se događa da osobe nakon moždanog udara ostaju s trajnim posljedicama, poput šepanja ili problema s ravnotežom, što ih čini invalidima. Ovom metodom pacijenti se vraćaju zdravi i radno sposobni, što je od velike važnosti i za njihove obitelji'', pojasnio je Kvesić.

Ova metoda značajno smanjuje invaliditet i poboljšava kvalitetu života pacijenata, čineći SKB Mostar jednim od rijetkih centara u regiji koji pruža ovu uslugu.

Financijski izazovi i sustavni problemi

Unatoč uspjesima, financijska situacija ostaje velik problem. Zdravstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s kroničnim nedostatkom sredstava i zastarjelim sustavima.

''Trudimo se imati sve što je potrebno kako bismo radili ono što je uobičajeno u normalno organiziranim zdravstvenim sustavima. Naravno, još uvijek postoje planovi i potrebe koje treba ispuniti. Unatoč izazovima i financijskim minusima, nekako uspijevamo opstati. Međutim, glavni problem našeg zdravstvenog sustava leži u činjenici da smo vjerojatno jedina država na svijetu u kojoj zdravstvo nije prioritet u proračunu – ne vraća nam se PDV, a sredstva od visokotarifnih roba koriste se u druge svrhe, umjesto za liječenje ljudi'', navodi Kvesić.

Kao veliki problem naveo je da cjenovnik bolnice datira još iz 1988. godine.

''To je ograničenje koje nas sve koči i nešto što je potpuno neprihvatljivo. Tek ove godine počelo se aktivno raditi na izmjeni tog cjenovnika. Dakle, osim unutarnjih problema, suočavamo se i s brojnim vanjskim izazovima, često s nerazumijevanjem pravih potreba našeg sustava'', istaknuo je Kvesić.

Međutim, nadodao je kako bolnica trenutno pregovara o nabavci akceleratora za radioterapiju, vrijednog 3,5 milijuna eura, kako bi osigurala nastavak liječenja za pacijente s karcinomom.

''Dnevno zračimo 120 pacijenata iz Mostara i 30 iz Tuzle. Kad bi taj proces stao, nastao bi kaos. Zamislite čovjeka oboljelog od karcinoma koji tri mjeseca čeka na termin za zračenje. To su ozbiljni, duboki problemi. Mi u zdravstvenom sustavu stalno ostajemo po strani zbog političkih igara. Nitko nije ozbiljno pokušao pronaći pravo rješenje'', upozorio je Kvesić.

On smatra da su prepreke, zapravo, vrlo jednostavne za prevladati.

''Dajte nam tarifnik i cjenovnik poput onih u Hrvatskoj i ništa više nam ne treba. Samo neka netko osigura da se to može platiti. To bi već bilo dovoljno za značajan pomak naprijed'', dodao je.

Kvesić ističe da bolnica godinama opstaje zahvaljujući, između ostaloga, financijskoj podršci Republike Hrvatske, odnosno 10 milijuna eura godišnje pomoći.

''Taj iznos nam doslovno gasi požar i omogućava privremenu stabilnost. Međutim, funkcioniramo na dugovima prema dobavljačima i državi, što je daleko od održivog sustava. Sad zamislite državu koja dopušta da joj bolnica gomila dugove, umjesto da osigura sredstva za normalno funkcioniranje. Umjesto da se rješava problem na sustavan način, ja sam označen kao lopov jer ne plaćam doprinose, dok su oni "pošteni" koji ne preuzimaju odgovornost'', naglasio je ravnatelj.

Dodaje da on već 33 godine stalno ističe isti problem - bolnica ima osnivača, nema vlasnike.

''Isto da kupite auto, stavite ga na cestu i može ga voziti tko god hoće, nije ničije, a onda kad nešto ne valja kriv je Kvesić ili slično. Ali ja sam navikao, meni to više ne smeta. Nemojte me krivo shvatiti, jer ne bavim se politikom. Samo želim reći - posljedice funkcioniranja 'gore' su ovdje, u životu'', kaže Kvesić.

Transplantacijska medicina – bolnica spremna za korak dalje

Unatoč preprekama i izazovima, SKB Mostar kontinuirano napreduje i razvija se u različitim područjima medicinske izvrsnosti, a već nekoliko godina razvija i projekt transplantacijske medicine, no taj proces zahtijeva ne samo stručne kadrove već i odgovarajuće resurse te širu podršku.

''Educirali smo ljude za tipizaciju, imamo opremu za tipizaciju, kao i popise donatora i onih kojima su organi potrebni, barem u okvirima koji su trenutno dostupni. Također, bolnica je osigurala stručnjake koji mogu provoditi post-transplantacijske terapije i uspostavila suradnju s vodećim transplantacijskim centrima u Hrvatskoj'', pojasnio je Kvesić.

Prema njegovim riječima, transplantacija je ključna jer previše ljudi u državi čeka vitalne organe poput bubrega, srca i jetre. Unatoč financijskim izazovima, bolnica se približava spremnosti za uvođenje transplantacijskog programa. Međutim, najveći problem ostaje nedostatak donora i činjenica da Bosna i Hercegovina nije članica Eurotransplanta, mreže koja osigurava širi pristup organima.

''Na tri milijuna stanovnika ne možete imati samo 500 donora. Hrvatska može raditi toliko transplantacija jer je dio Eurotransplanta, što im omogućuje bržu i učinkovitiju distribuciju organa'', navodi Kvesić, naglašavajući kako je vrijeme da i građani BiH dobiju pristup ovom životno važnom programu.

Kvesić je na kraju rekao da ova ustanova raspolaže dovoljnim brojem stručnog kadra za pružanje visokokvalitetne medicinske skrbi.

''Imamo preko 500 doktora, uključujući specijaliste i one na specijalizaciji. Radiologija i fizijatrija su pokrivene, a zahvaljujući fakultetu u našem dvorištu, studenti se već tijekom školovanja odluče u bolnici tražiti specijalizaciju'', rekao je Kvesić.