Kupovna moć bh. građana tri puta gora nego u Švicarskoj

Kupovna moć bh. građana trostruko je lošija u odnosu na Švicarce. To pokazuje mapa koju je izradio češki lingvist i matematičar Jakub Marian, a koji je BiH pripisao indeks 75, a Švicarskoj indeks 221.

To znači da bh. državljanin svojim primanjima može platiti gotovo tri puta manje robe i usluga u odnosu na Švicarce. Što se tiče regije, za nijansu bolji od Srbije (61) i Crne Gore (65), status nam je dosta lošiji u odnosu na stanovnike Hrvatske (84) i Slovenije (111).

Marian je izračunao da bh. građani mogu zavidjeti stanovnicima svih bogatijih europskih država, pošto je, primjera radi, indeks u Francuskoj 147, u Njemačkoj 183, a u Nizozemskoj 160, što je neusporedivo više nego u BiH, pišu Nezavisne novine.

Inače, Poljska je označena indeksom 100, čime je ona zapravo baza ove analize. Sindikalci ističu da nisu iznenađeni rezultatima ovog istraživanja, te da ono odslikava koliko se u BiH teško živi.

"Lošu kupovnu moć kod nas odslikavaju male plaće, ali i to što su osnovne životne namirnice u zemljama okruženja jeftinije. I prehrani i higijeni u inozemstvu su niske cijene.
Kod nas su plaće male, a prehrambene namirnice veoma skupe", naglašava Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.
Prognozirajući kako će nam biti u budućnosti, ona nije optimistična.

"Bojim se da nema naznaka da će nam biti bolje. Ide se na to i da nam se primanja koja sada imamo smanje, dok struja, odnosno komunalije poskupljuju", rekla je Vrabičićeva.

Rezultatima ovakve analize nije iznenađen ni Mesud Lakota, dugogodišnji borac za prava potrošača iz Sarajeva, koji ističe da kupovna moć u BiH iz dana u dan sve više opada.

"Nema napretka, idemo unazad. Kupovna moć pada i kod srednjeg sloja ljudi, a da ne govorimo o onima koji su u okolini linije siromaštva. Jaz između bogatih i siromašnih u BiH je sve veći", naglasio je Lakota. Dodao je da ništa ne ukazuje da će do izlaza doći u sljedećih nekoliko godina, ističući da o siromaštvu u BiH svjedoče i gotovo svakodnevni štrajkovi, kao i zatvaranje tvrtki. "Ovo je nevjerojatno. Izlaz se ne nazire", zaključio je Lakota.

Marian je izradio dvije mape, s tim što druga može poslužiti ako se kojim slučajem netko želi preseliti u inozemstvo. Dakle, ako netko ima primanja poput mirovine u BiH, nikako ne bi trebao birati bogatije europske zemlje. On je na toj drugoj mapi, kao bazu, uzeo Njemačku, gdje je indeks 100. Kod nas je taj indeks 45, što znači da, ako se netko iz BiH preseli u Njemačku, trošit će duplo više nego ovdje.