Krumpir sa hercegovačkih njiva putuje u Rusiju

Pred ulazom golemi tegljač, unutar palete krumpira, užurbani radnici, svatko zabavljen svojim poslom. Došli smo u trenutku kada se vrši otprema, a nema preuzimanja robe, pa nam je Branko Rakić komercijalista čapljinske tvrtke „AgroFructus“, mogao posvetiti nekoliko minuta.

Odmah potom mora na teren, da na licu mjesta vide robu, dogovore otkup. Pitanje je bilo jedno doskora nezamislivo – izvoz mladog hercegovačkog krumpira u Rusiju:

''Otpremili smo oko 80 tona, čekamo detaljne povratne informacije i onda nastavak posla. Za idući tjedan planiramo otpremu od osam do deset tegljača“, kaže Branko dok mi na brzinu sabirao:

''Osam do deset tegljača, po 22 i pol tone, sto osamdeset do dvjesto dvadeset tona! Bila bi to velika olakšica za povrtlare na stiješnjenom bh. tržištu“, zaključujemo i pratimo dalje izlaganje:

''Ulaskom Hrvatske u EU bilo nam je jasno da će se pojaviti višak krumpira, pa smo se dali u potragu za tržištem. Uspjeli smo preko naše zagrebačke ispostave, naći partnere u Rusiji. Izvoz koji je krenuo puno obećava“, kaže ovaj komercijalist.

To da puno obećava podrazumijeva u sezoni od 01. svibnja, pa do 25. lipnja, kada u Rusiji počinje vađenje njihovog krumpira, od 10 do 20 tegljača tjedno! Nije teško zaključiti da bi u optimalnim uvjetima izvoz mogao biti „težak“ i do 3.000 tona, a to je za sada skoro sav višak hercegovačkog mladog krumpira.

Međutim, od Branka Rakića doznajemo da se pri otpremi prvih mladih krumpira u Rusiju ovdašnji proizvođači nisu baš proslavili. Kao prvo nisu se strogo pridržavali standarda o veličini gomolja i drugo – kalkulirali su u pogledu cijene.

Prema riječima gospodina Rakića vjerojatno se ta kalkulacija zasnivala na procjeni da će otprema većih količina krumpira na rusko tržište podići njihovu cijenu na domaćem i tako donijeti veću zaradu. Istina to se i dogodilo, ali ne u omjeru kojeg su proizvođači priželjkivali.

''Krumpir smo plaćali po 60 feniga za kilogram uz našu ambalažu i minimalnu zaradu. Očekivali smo brži utovar, ali smo na prikupljanju dogovorene količine čekali koji dan više. Razumijem proizvođače, međutim ako želimo ozbiljan posao, ozbiljne partnere, morat ćemo se mijenjat, bolje surađivati, jer i na ruskom tržištu vlada jaka konkurencija, tamo je već prisutan albanski i egipatski krumpir'', govori Rakić.

Upravo to 'albanski i egipatski krumpir' i budi nadu, ni njima nije Rusija ništa bliža nego nama. Što se tiče izvoza u EU, odnosno stavljanja BiH na listu zemalja izvoznica od njega praktično za ovu sezonu, nema ništa. Nadležna komisija EU zasjedat će u srpnju, pa sve i ako odgovor bude pozitivan, za hercegovačke povrtlare bit će kasno, odnosno krumpir će biti izvađen. Izgleda da je perspektiva hercegovačkog mladog krumpira, sve više na istoku!