Konvertibilna marka kriva za slom gospodarstva u Hercegovini

Gospodarstvo u istočnoj Hercegovini nalazi se na koljenima. Nekadašnji nositelji gospodarskog i društvenog razvoja danas se uglavnom nalaze u stečaju, koji uglavnom dolaze suviše kasno.

Prvi stečaj u istočnoj Hercegovini otvoren je 2007. godine, nakon čega je to postala sve češća praksa s poduzećima koja su bila nositelji gospodarskog razvoja. U Regionalnom sindikatu istočne Hercegovine kažu da je gospodarstvo u posljednjih desetak godina od Trebinja do Foče u totalnom kolapsu, da je tisuće ljudi ostalo bez posla, a da novih zapošljavanja nema.

''Na tisuće ljudi je ostalo bez posla, počevši od prvog stečaja u poduzeću “Luč” gdje je firma likvidirana, odnosno prodana dobro u odnosu na njenu procjenu. Na tisuće ljudi koji su ostali bez posla probali su riješiti svoju sudbinu odlaskom u mirovinu, prekvalifikacijom, a na drugoj strani novog zapošljavanja nije bilo. Jednom rečenicom možemo konstatirati da je gospodarstvo u zadnjih desetak godina u Hercegovini u totalnom kolapsu'', kaže Dragan Simović, predsjednik Regionalnog sindikata istočne Hercegovine, javlja BN TV.

KM kriva za slom gospodarstva

Milan Grubač iz Trebinja ima dugogodišnje iskustvo u gospodarstvu. Jedno vrijeme bio je direktor nekadašnjeg industrijskog giganta - trebinjske Industrije alata, a potom i član Upravnog odbora tekstilnog poduzeća 'Novoteks', koje se danas nalazi u stečaju. Grubač kaže da je slom gospodarstva u istočnoj Hercegovini, kao i u cijeloj Republici Srpskoj počeo izbijanjem rata, a da je nastavljen naglim uvođenjem konvertibilne marke koja je donijela stabilizaciju u širem smislu, ali probleme izvoznim poduzećima. On smatra da stečajevi obično dolaze suviše kasno.

''Problem je što se ne žuri sa stečajem, nego što po pravilu počinje kasno. Kada poduzeće izgubi platežnu moć, a to je po Zakonu o stečaju najmanje 60 dana, onda neko od povjeritelja mora pokrenuti stečaj. Po mom mišljenju to bi trebala biti Porezna uprava ili bilo koji povjeritelj, ali to se ne događa. Tek kada vide da se ne mogu vraćati reprogramirani i tekući dugovi i kada zaista poduzeće postaje nesolventno, onda se pokreću stečajevi, a tada je u gotovo u svim slučajevima prekasno'', istaknuo je Grubač javlja BN TV.

Vinski turizam izuzetak

Gospodarstvo u istočnoj Hercegovini je u teškoj situaciji, a jedini izuzetak je proizvodnja vina i vinski turizam. Međutim, umjesto da republičke vlasti malim vinarima, kojih je iz dana u dan sve više, daju vjetar u leđa novim Zakonom o vinu, takozvane obiteljske vinarije došle su u situaciju da razmišljaju o zatvaranju. S problemima koji bi im mogao donijeti novi Zakon, mali vinari upoznali su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića.

''Ima tu dosta manjkavosti, a ono na što bi se posebno osvrnuo je što mi, mali vinari, moramo stalno zapošljavati nekog enologa, stručnjaka za vino ili agronoma. Mi smo i do sada u svojoj registraciji imali istog tog enologa ili poljoprivrednog inženjera, kojeg smo anagažirali po potrebi i nije nam potreban cijelu godinu. Slažemo se da imamo takvog stručnjaka na raspolaganju, ali ako ih moramo zapošljavati onda nas nema nigdje'', kaže Ranko Petijević, vinar iz Trebinja

Mladen Ivanić kaže da Zakon o vinu treba donijeti, ali da on bude takav da potiče mala poduzeća.

Prostora za pomoć ima

''Prostora za pomoć države ima, a tu mislim na formiranje jednog malog instituta, od dva-tri čovjeka koja se bave tom strukom i koja bi bila na raspolaganju svim novim vinarima. To državu ne košta ništa, a ogromna je pomoć malim poduzećima'', smatra Ivanić.

U posljednjih pet godina na Okružnom privrednom sudu u Trebinju našao se čak 181 stečajni predmet od čega je 151 riješen, dok je 30 u tijeku. Tu svatkao treba izdvojiti 'Novoteks' iz Trebinja i 'Bilećanka' iz Bileće, nekadašnje nositelje tekstilne industrije od kojih su ostali samo milijunski dugovi.