Konjic: Ljuti zbog Ljute
Hidroelektrana Dindo zajedno sa još sedam hidroelektrana vraćaju se ponovo kao zombi projekt da unište rijeku Ljutu. Na održanoj javnoj raspravi u Konjicu o Studiji utjecaja na okoliš se čuo ujedinjen glas koji je protiv studije i cijelog projekta, navodi se u u priopćenju.
Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, Terra Dinarica i Eko akcija iz Sarajeva i Centra za životnu sredinu iz Banja Luke su bili prisutni na javnoj raspravi i argumentirano branili stanovište da rijeka Ljuta mora ostati netaknuta divlja rijeka.
Amir Variščić, Zeleni Neretve, Konjic: „Porazno je da se svakih par godina moramo ispočetka boriti protiv ovakvih suludih projekata. Ljuta treba biti očuvana i da se koristi u svrhe zaštite prirode i održivog turizma. Na području općine Konjic su planirane 44 hidroelektrane. Općina Konjic temelji svoj strateški razvoj na turizmu, što je u suprotnosti sa ovakvim hidroenergetskim planovima“.
Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka: „Od 244 rijeke u Bosni i Hercegovini na skoro svim su planirane hidroelektrane. Obzirom da su one privatni interes u koji ulažemo javni novac, one predstavljaju pljačku naroda, na uštrb uništene prirode. Ne očekujemo da se političari opamete. Branit ćemo rijeku po rijeku sve dok god ovo ludilo ne prestane“.
Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo: „Investitor iz Slovenije na pitanje koliko je zaštićenog područja u Sloveniji nije imao odgovor. U Sloveniji je zaštićeno 54% teritorije, a u Bosni i Hercegovini oko 2%. Zbog svojih iznimnih prirodnih vrijednosti, Prostorni plan iz 1981. godine,a koji je još uvijek na snazi, predvidio je ovo područje kao dio nacionalnog parkaIgman, Bjelašnica, Treskavica i kanjonRakitnice (Visočica).Uspostava nacionalnog parka bi stvorila mogućnost za otvaranje stotina radnih mjesta u seoskim područjima općine Konjic, iz kojih ljudi konstantno odlaze“.
Džana Bordanić, Terra Dinarica, Sarajevo: „Priroda naše države je jedinstvena, a kanjoni i klisure pripadaju specifičnim pejzažima Bosne i Hercegovine. Oni predstavljaju razvojne centre flore, faune i vegetacije i refugijume biodiverziteta.Imamo ne samo potencijale, nego i divne primjere gdje očuvana priroda privlači turiste i potiče razvoj lokalnih zajednica. U studiji je primjetan nedostatak podataka o flori i fauni, što ukazuje na to da nisu izvršena literaturna niti terenska istraživanja. Gradnjom hidorelektrana nepovratno se uništavaju ekosustavi i narušavaju kompleksni odnosi između vrsta“.
Javnost ima mogućnost da komentariše Studiju utjecaja na okoliš još 15 dana, te pozivaju sve da pošalju svoje komentare.Studija se nalazi na stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, na sljedećem linku.
