Koliko će vam država uzimati novca po novim zakonima

Predložena zakonska rješenja predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. No, s druge strane proširuju osnovicu za obračun doprinosa. To znači: Osim plaće, oporezivat će se i naknade za obrok, prijevoz i regres. Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno.

Naredna dva platna razreda su od 700 do 1500 gdje se porez plaća 10 posto. Na više od 1500 KM porez će, ako zakoni dobiju podršku, iznositi 20 posto. U Federalnoj vladi nova zakonska rješenja nazivaju "reformskim u skladu s europskom praksom".

"Ovom prilikom nismo mogli ići u samoubilački potez da smanjujemo stope više od 33 posto da ne bismo ugrozili sadašnji princip funkcioniranja. Što se tiče poreza na dohodak, tu ima novina. Nema više neoporezivih primanja u Federaciji. Naknade kao što je kod nas bio regres, prijevoz, naknade po ovim ili onim osnovama, trinaeste plaće - to više ne postoji i tako je i u našoj bližoj i daljoj okolini", kazala je Jelka Miličević ministrica financija FBiH, piše N1.

Iako sindikati poručuju da lijepo zvuči podizanje neoporezivog dijela dohotka s 300 na 700 KM, skreću pozornost kako oporezivanjem toplog obroka, regresa i prijevoza, prosječna plaća više neće biti 830, već više od 1000 KM i u cijelosti će biti oporezovana. Ovo bi u konačnici moglo predstavljati značajno smanjenje plaća.

"Smanjenje doprinosa, odnosno nema nikako doprinosa za poslodavce, 33 posto plate treba da plati radnik. I kakav je to neutralan efekt ako će taj topli obrok više ga nema, ako prijevoza nema, regresa nema, i na to sve nema treba još radnik da dobije nižu platu. Kakav je to neutralni efekt'', pitao je Vladu Ismet Bajarmović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Protiv malverzacija posjednih poslodavaca koje su plaće isplaćivali kroz neoporezivi dio, Vlada se treba boriti inspekcijom, a ne udarom na radnike, poručuju u sindikatima Stav sindikata odranije je poznat. Oni traže skidanje poreza s plaće do 1000 KM koliko će sada iznositi prosječna plaća s proširenom osnovicom. Nisu isključili ni mogućnost prosvjeda, ako Vlada nastavi istrajavati na zakonskim rješenjima, piše N1.

Slično misle i u Udruženju poslodavaca - 80 posto privrednog sektora će biti pogođeno, plate do 500 maraka ima preko 170.000 radnika. Sve analize udruženja kažu kako će primjena poreza na dohodak za federalni proračun značiti 50 do 60 milijuna KM, ali i dodatni pritisak na cijenu rada, koja će se naplaćivati od zaposlenika i poslodavaca

"Točno je da više ne postoji obaveza plaćanja doprinosa od strane poslodavaca nego je sada sve prebačeno na teret radnika. Bojim se da se ne može govoriti o neutralnoj reformi, jer će doći do većeg zahvaćanja. Mi pozivamo Vladu da se smanje stope ova dva zakona i očekujemo da Vlada predoči javnosti točne obračune koji će dokazati kako ovo nije na štetu radnika ili poslodavaca, što tvrde'', rekao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca.

Od 15 zakonskih propisa koje je donijela Vlada u aktualnom mandatu nijedan se ne može nazvati istinski reformskim, slažu se i poslodavci i sindikalisti. Također napominju da je jasno da MMF želi stabilan proračun koji će redovno servisirati kreditne obveze, i ovaj put prema prijedlogu Vlade preko leđa radnika i poslodavaca.