Kodak pred bankrotom

Američki gigant fotografske industrije "Kodak" mogao bi proglasiti bankrot i zatražiti sudsku zaštitu od povjeritelja u idućim tjednima, izjavili su izvori upućeni u situaciju.

"Kodak" je osnovan prije 131 godinu i nekada je spadao među vedeće američke korporacije, ali je doživio pad širenjem digitalne fotografije.

Firma vodi pregovore s bankama o kreditu od milijardu dolara, koji bi joj omogućio da funkcionira tijekom procesa restrukturiranja.

"Kodakov" glasnogovornik izjavio je da kompanija "ne komentarira tržišne glasine i spekulacije", piše "Wall Street Journal".

Upućeni izvori kažu da bi kompanija mogla proglasiti bankrot već početkom veljače. "Kodak" bi nastavio plaćati račune i normalno poslovati tijekom zaštite koju bi imao pod bankrotom. U tom slučaju, firma bi pokušala prodati neke od svojih tehnoloških patenata na aukciji koju bi kontrolirao sud.

Sam nagoveštaj mogućnosti da "Kodak" bankrotira je znak sumorne sudbine kompanije koja je nekada dominirala u industriji filma, privlačila talentirane inženjere i ulagala ogroman novac u istraživanja koja su dovela do velikog napretka u tehnologiji snimanja slike.

"Kodak" je izumio digitalnu kameru 1975. godine, ali nikada nije uspio unovčiti ovo tehničko dostignuće.

Tragajući za alternativama za svoje poslovanje s filmskom trakom, kompanija se tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća pokušala probiti na tržištu kemikalija, sredstava za čišćenje i aparata za medicinska testiranja, da bi se u posljednjih nekoliko godina okrenula komercijalnim printerima.

Nijedna od ovih poslovnih ideja nije donijela novac neophodan za ispunjavanje financijskih obaveza prema povjeriteljima. Ukoliko proglasi kontrolirani bankrot, "Kodak" bi mogao eliminirati dio obaveza, ali održivost posla s printerima tek treba se treba dokazati, što dovodi u pitanje sudbinu 19 000 zaposlenih.

Ovakva neizvjesnost nekada je bila nezamisliva u "Kodaku", koji je u prošlosti imao skoro monopolski status na tržištu filma. Firma je tada kroz isplatu dividendi dijelila veliku zaradu s radnicima, koji bi to slavili po restoranima, ili kupovinom novih automobila, piše "Wall Street Journal".