Kako se sada računa iznos mirovine? Minimalna više neće biti jednaka za sve

Bosna i Hercegovina uvodi značajne izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO). Jedna od ključnih novina je uvođenje bodovnog sustava, koji mijenja način obračuna i usklađivanja mirovina.

Visina mirovine ubuduće će se određivati množenjem ukupnog broja bodova koje osiguranik ostvari tijekom radnog staža s vrijednošću boda. Za 2024. godinu vrijednost boda iznosi 20,35 KM.

Sve ovisi o dužini radnog staža 

Ovim sustavom se nagrađuje duži radni staž i veći doprinos sustavu, a minimalna mirovina više neće biti jednaka za sve. Ona će ovisiti od dužine ostvarenog radnog staža, prenosi Raport. 

Mirovine će se ubuduće usklađivati dva puta godišnje. To će se događati 1. siječnja i 1. srpnja, prema formuli koja uzima u obzir 60 posto rasta prosječne plaće i 40 posto rasta troškova života. Ovaj pristup omogućava redovno praćenje ekonomskih kretanja i zaštitu kupovne moći umirovljenika. Treba naglasiti da se mirovine neće smanjivati, bar tako je rečeno, ako bi rezultat formule bio negativan, mirovine se neće smanjivati.

Novi sustav obračuna mirovina u Federaciji BiH zasniva se na preciznijoj formuli koja uzima u obzir ukupni broj godina radnog staža i prosječne plaće koju je radnik ostvario tijekom svog radnog vijeka. 

Umjesto dosadašnjeg načina koji je u nekim slučajevima zanemarivao duži radni staž ili varijacije u primanjima, nova formula omogućava da oni koji su duže radili i više doprinosili dobiju pravedniju mirovinu. Također, prilikom izračuna mirovine računa se i prosječna plaća u Federaciji BiH.

Primjeri prema plaćama 

Umirovljenici će i dalje imati pravo na minimalnu mirovinu, a usklađivanja s inflacijom i rastom plaća će se redovno vršiti kako bi se sačuvala kupovna moć.

Prema bodovnom sustavu u Federaciji BiH, mirovina se izračunava na osnovu godina staža i visine prijavljenih plaća. Na primjer, radnik koji je tijekom 40 godina radnog staža imao prijavljenu prosječnu plaću od 1.500 KM, ostvario bi godišnje 1 bod, što znači da bi ukupno sakupio 40 bodova do odlaska u mirovinu.

Kada se to pomnoži s važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, taj radnik može očekivati mirovinu od oko 814 KM mjesečno.

Na primjeru plaće od 3.000 KM, koja je duplo veća od prosječne, znači da se za godinu dobiju 2 osobna boda te ako se svih 40 godina rada ima po dva boda, to je ukupno 80 bodova. Kada se to pomnoži s važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati mirovinu od 1.628 KM mjesečno.

Veće plaće donose i veće mirovine

Kada se radi o prosječnoj plaći od 2.000 KM, što je oko 1,33 puta više od prosječne plaće od 1.500 KM, radnik ostvaruje 1,33 osobna boda godišnje.

Ako takav radnik ima 40 godina staža, ukupno će sakupiti oko 53,2 boda. Kada se taj broj pomnoži s važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati mirovinu od približno 1.082 KM mjesečno.

Onaj mnogo češći slučaj za naše prostore, a to je da je prosjek 1.000 KM, koji je ispod prosječne plaće, radnik ostvaruje oko 0,67 osobnih bodova godišnje (približno 2/3 od prosječne plaće od 1.500 KM).

Ako takav radnik ima 40 godina staža, ukupno će sakupiti oko 26,8 bodova. Kada se taj broj pomnoži s važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati mirovinu od približno 545 KM mjesečno.

U svakom slučaju stvar je jasna, ako su doprinosi uplaćivani na niži iznos plaće, i mirovina će biti manja, dok veće plaće donose i veće mirovine.