Kako je Jadranska magistrala od neželjene zemlje stvorila milijunski vrijedna zemljišta

Jadranska magistrala ove godine slavi 50 rođendan. To je cesta koja je ljudima uz obalu trajno i korjenito promjenila živote i omogućila im održanje i opstanak...

Gradilo je više od 10 tisuća radnika i 270 inženjera i tehničara, a kad je 1965. godine napokon završen i zadnji 291 kilometar od Trogira do Dubrovnika svugdje je vladalo golemo oduševljenje. Ova dugo željena cesta gradila se deset godina a dugačka je 1006 kilometara od kojih 818 prolazi kroz Hrvatsku.

Službeno ona se zove Državna cesta D8 i usko uz obalu povezuje sva veća primorska naselja od Trsta do albanske granice. Prolazi kroz tri države, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, te kroz šest hrvatskih županija. Kad je izgrađena za stanovništvo koje je živjelo uz obalu značila je sve, piše 24sata.hr.

''Kad se magistrala izgradila vladalo je veliko veselje Napokon smo se povezali sa svijetom. Prije je bilo jako teško putovati bilo gdje. Mukotrpno i dugo'', prisjetio se Metkovac Mario Bebić (76) koji je skoro cijeli svoj radni vijek proveo u Dubrovniku.

''Kao mladić često sam putovao iz Metkovića do Dubrovnika. Putovalo se uskom makadamskom cestom punom zavoja tzv. Marmontovom cestom izgrađenom za vrijeme Napoleona. Bilo je to izuzetno opasno jer se dva autobusa nisu mogla mimoići pa bi se jedan uvijek moram vraćati nazad do prvog proširenja na cesti.

Svaki put si gledao gdje ćeš glavu izgubiti. A putovalo se više od tri sata. Sada se do Dubrovnika stigne za oko sat vremena'', kazao je Bebić te dodao da se moglo ići i vlakom preko Hercegovine ali i taj put je, uz presjedanja, bio jako naporan te je dugo trajao. Do Splita je morao putovati brodom a onda je to trajalo skoro pola dana

''Vlakom, a tad je bio samo Ćiro išlo se do Ploča a onda se tamo ukrcavalo na brod, mislim da se Njegoš zvao, i onda za Split. Ali brod se stalno zaustavljao i kupio putnike. Pa stane u Gradcu, pa u Zaostrogu, pa u Makarskoj, Baškoj Vodi... Nikad kraja.

Moglo se i autobusom preko Vrgorca do Splita, gornjim putem, Znači, preko Zagvozda i Šestanovca..Naravno ni to nije bilo asfaltirano. Sve je bio samo makadam'', ispričao nam je Bebić koji je izgradnju Jadranske magistrale nazvao - preporodom!

Nakon njezin izgradnje sve se promijenilo. Duž trase magistrale podignuto je čak 39 mostova, a ona je Dalmaciji doslovno omogućila održanje i opstanak. Nakon njezine izgradnje sve se promijenilo. Turizam, masovni pokret vikendaša, betoniranje obale, industrijalizacija, doseljavanje iz brdskih područja u zaleđu...

Kako je najvećim dijelom prolazila jako blizu mora, podigla je vrijednost dotad bezvrijedne zemlje uz more koja se obično davala u nasljedstvo kćerima. Sedamdesetih i osamdesetih godina postala je simbol ljetovanja u bivšoj Jugoslaviji.

Zbog svoje panoramske vrijednosti spada u jednu od atrakcija hrvatskog turizma jer njezin slikoviti krajolik malo koga ostavlja ravnodušnim. Američki internetski "časopis za muškarce" AskMen.com prije dvije godine napravio je top listu namijenjenu zaljubljenicima u vožnju - 50 najboljih cestovnih putovanja na svijetu. Jadranska magistrala se našla u tom biranom društvu zbog svoje ljepote krajolika i egzotičnog izgleda.

''Suncem okupan Jadran s desne strane, vječno zelena brda s lijeve, a pred vama ništa osim vijugave ceste s dva traka koja prolazi kroz povijesne gradove i sela. Vožnja niz hrvatsku obalu vjerojatno je najopuštenija vožnja na svijetu'', napisao je autor o magistrali.

Hrvatske vozače ona pak često asocira na cestu punu rupa, na orkanske bure, sudare, odrone kamenja, prometne gužve tijekom ljeta. A putovanje tom cestom osim što je zaista lijepo zna biti i jako opasno, piše 24sata.hr.

Prema najnovijim istraživanjima više od dvije trećine Jadranske magistrale ne zadovoljava niti minimalne međunarodno prihvaćene sigurnosne standarde.

Prometni stručnjaci kažu da bi je doveli u kakav takav red potrebna su joj ulaganja od 311 milijuna kuna,