Kako je 106 poduzeća ostvarilo dobit veću od 3,5 milijardi KM, a nemaju nijednog zaposlenog

''Potrebno je poduzeti sve aktivne mjere radi sprečavanja rada na crno i prevođenje takvog rada u formalni sektor, kako bi se ovaj rad uveo u porezni sustav, a time i zaposleni stekli sigurnost i bili zaštićeni od samovolje poslodavaca'', jedna je od poruka s regionalne konferencije koja se danas održava u Sarajevu.

Konferenciju ''Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, s posebnim naglaskom na neformalnu ekonomiju'' organizirala je Međunarodna konfederacija sindikata u suradnji sa Savezom sindikata Norveške.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović izjavio je da današnja konferencija predstavlja završetak trogodišnjeg regionalnog projekta u kojem su sudjelovali stručnjaci iz oblasti pravnih i ekonomskih znanosti i komunikacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije.

''Porezi, neformalna ekonomija i korupcija tri su veoma bitne i povezane teme'' kazao je Bajramović na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, rad na crno je dio neformalne ekonomije, a ona BiH godišnje košta 8,5 milijardi KM i to je novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture.

Velka Odžaković iz Saveza sindikata RS-a se složila s Bajramovićem da su pitanja sive ekonomije uključujući rad na crno, korupcija i porezni sustavi izuzetno važne teme za sindikate napominjući da vlade nisu dovoljno posvećene tim pitanjima.

Navela je primjer iz RS-a gdje je 106 poduzeća ostvarilo dobit više od 3,5 milijardi KM, mada nemaju nijednog zaposlenog, što, kako je dodala, ''najbolje govori u kakvom sustavu živimo''. Pri tome se radi o građevinskim, poduzećima iz uslužne djelatnosti i drugo.

Po njenim riječima, veliki je postotak neformalne ekonomije, zapravo rada na crno.

''Ta neformalna ekonomija je veća od jedne trećine BDP-a u BiH i to je ono što treba da zabrine naše vlasti i čime trebaju da se bave'' kazala je Odžaković.

Procjena je također, kako je dodala, da u BiH više od 250 000 radnika radi na crno, a radom na crno smatra se i neplaćeni prekovremeni rad.

Predstavnik sindikata iz Srbije Branislav Čanak je rekao da postoje velike sličnosti u vezi s ovim trima temama u regiji, što je opredijelilo sudionike u projektu da pokušaju naći zajednička rješenja koristeći pozitivna iskustva i uz uvažavanje specifičnosti svake zemlje.

''Generalno govoreći, utvrdili smo da su porezni sustavi u zemljama zapadnog Balkana nepravedni i nedjelotvorni zbog načina kako su uređeni (preveliki udio indirektnih poreza u ukupnim prihodima države) i također zbog nedjelotvornosti u sustavu prikupljanja poreza (porezna prevara i utaja poreza, slaba financijska disciplina i prevara u sustavu socijalnih doprinosa)'' kazao je EU ekspert Martin Hutsebaut.

Naveo je da je široko rasprostranjena primjena paušalne stope na dohodak odgovorna ne samo za fiskalnu nepravdu već i za niske prihode od direktnih poreza.

Hutsebaut smatra da zemlje zapadnog Balkana moraju hitno izvršiti reforme svojih poreznih sustava da bi postigli da budu pravedniji.