Jadransko-jonski plinovod kandidat za projekt od zajedničkog interesa EU

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pitao je Europsku komisiju za stav oko izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) obzirom na iznimno značenje tog projekta za cijelu Jadransko-jonsku makroregiju kao i za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u Europi.

Ujedno je Komisiju pitao i “razmatra li se mobilizacija europskih fondova/bespovratnih sredstava za pripremu dokumentacije i njegovu realizaciju“.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Arias Cañete odgovorio je u ime Komisije da je ''projekt Jadransko-jonskog plinovoda kandidat za uključenje na popis projekata od zajedničkog interesa, da je proces odabira u tijeku, a finalni popis trebao bi biti objavljen do kraja godine''.

Povjerenik Cañete je također potvrdio da, ukoliko se projekt Jadransko-jonskog plinovoda imenuje projektom od zajedničkog interesa, u sektoru plina se može prijaviti za bespovratna sredstva za studije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i za potporu iz financijskih instrumenata.

“Projekti od zajedničkog interesa sa znatnim pozitivnim vanjskim učincima (kao što su sigurnost opskrbe i/ili solidarnost) i koji nisu komercijalno isplativi također mogu ispunjavati uvjete za financiranje u okviru CEF-a u obliku bespovratnih sredstava za radove“.

Osim toga naglasio je i kako projekti energetske infrastrukture ispunjavaju uvjete i za potporu iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).

''Koliko je projekt značajan govori i činjenica da se nalazi i na popisu projekata od interesa energetske zajednice, popisu ključnih projekata za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom u Europi a i na popisu projekata koje je Hrvatska predložila za financiranje preko Europskog fonda za strateška ulaganja.

Zbog toga sam optimističan vezano uz imenovanje IAP-a projektom od zajedničkog interesa čime bi se omogućio pristup značajnim izvorima financiranja koji bi mogli ubrzati njegovu realizaciju'', ističe Picula.

IAP-om bi se plinski tokovi Hrvatske, Crne Gore, BiH i Albanije spojili na Transjadranski plinovod (TAP) kao integralni dio Južnog plinskog koridora i dobavni pravac za azerbajdžanski plin iz kaspijskog bazena u EU. O važnosti Jadransko-jonskog plinovoda zastupnik Picula govorio je još u veljači ove godine na interparlamentarnom seminaru članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana o energetici u Turskoj.

Također, amandmanima se zalagao za njegovo uvrštenje u Jadransko-jonsku strategiju, priopćeno je iz Ureda zastupnika u Europskom parlementu Tonina Picule.

''Uz LNG terminal na otoku Krku, Jadransko-jonski plinovod čija je predviđena dužina 511 km a transportni kapacitet 5 mlrd. m³ godišnje, ključni je strateški projekt koji odražava koherentan pristup energetskoj sigurnosnoj politici u kojoj su regionalni, nacionalni i europski interesi zadovoljeni istovremeno'', zaključio je zastupnik Tonino Picula, priopćeno je iz Ureda Picule.