Izvoznici, što vam donosi SSP?

''Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) svakako donosi pozitivne efekte kada je riječ o poljoprivredi BiH jer je prije svega data mogućnost faznog prilagođavanja SSP-a za najosjetljivije proizvode u periodu od tri, odnosno dvije godine'', izjavio je za Fenu predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić napominjući da je BiH, prema raspoloživim informacijama, jedina regionalna zemlja koja je u pregovorima (o prilagođavanju) dobila mogućnost faznog prilagođavanja.

Povećanje kvota za vino

Data je i mogućnost povećanja postojećih kvota za vino sa 16.000 na 40.000 hl, ribu (pastrmku) sa 60t na 500t i šećer s 12.000t na 13.120t, odustajanje EK od zahtjeva za retroaktivnu primjenu Protokola od 1. srpnja 2013. godine i ponovno uvođenje ATM režima za robu iz glava 7. i 8. (voće i povrće) nakon stupanja na snagu Protokola.

Vezano za zahtjev BiH koji se odnosi na izvoz robe iz glava 7. i 8., EK je navela da će se proizvodi nesmetano izvoziti iz BiH u EU po ATM režimu koji će, odlukom Europskog parlamenta, biti reaktiviran u odnosu na BiH odmah po stupanju ovog protokola na snagu. Roba o kojima je riječ su: rajčica, krastavice, breskve, nektarine, grožđe, šljive, kruške i sl., ističe Jašarspahić.

Što se tiče bh. zahtjeva za „kompenzacije“, EK je također argumentirala da je BiH, kroz naplatu carine na ove proizvode u roku tri godine već ostvarila određena sredstva, da izvoz piletine i jaja zavisi od brzine kojom bh. vlasti ispunjavaju potrebne uvjete te da sredstva IPARD i sličnih fondova stoje na raspolaganju odmah po usvajanju potrebnih strateških dokumenata.

Kad je riječ o zahtjevu BiH za povećanje postojećih kvota za ribu, šećer i vino, EK je navela da značajno nadilazi „tradicionalnu“ trgovinu između BiH i Hrvatske te da može razmotriti samo one količine koje su zabilježene u referentnom razdoblju.

Osjetljivost proizvoda

''Koliko sam upoznat s predstavnicima EK-a, a u skladu s internim konsultacijama, BiH je još jednom naglasila svu osjetljivost i specifičnosti grupe poljoprivrednih proizvoda uzimajući u obzir broj primarnih proizvođača i prerađivača te i broj osoba u zemlji koje oni izravno ili neizravno zapošljavaju, tarifne linije koje se odnose na: nekoncentrirano mlijeko i pavlaku, mlaćenicu, kiselo mlijeko, jogurt, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i pavlaku, kobasice i slične proizvode te vino.

''S tim u vezi, u pismu EK-u je izražena spremnost BiH da za ove proizvode prihvati odobravanje bescarinskih kvota samo pod uvjetom postupnosti to jest da za tarifnu liniju 0401 20 11 – puna količina kvote bude postignuta u trogodišnjem razdoblju (1. siječnja 2017. godine 40 posto ukupne količine; 1. siječnja 2018. godine dodatnih 30 posto ukupne količine te 1. siječnja 2019. godine preostalih 30 posto količine); potom da za tarifne linije 0401 20 91, 0403 10 11, 0403 10 13, 0403 90 59, 1601 00 99, 2204 21 – puna količina kvote bude postignuta kako slijedi: 1. siječnja 2017. godine 50 posto ukupne količine te od 1. siječnja 2018. godine preostalih 50 posto'', rekao je Jašarspahić.

Pleća poljoprivrednika

Osim navedenog, još jednom je istaknut zahtjev BiH da se postojeća bescarinska kvota koja je BiH odobrena za šećer (1701 i 1702) od 12. 000 tona poveća na 16. 000 tona (umjesto ponuđenih 14. 000 tona) s obzirom na kapacitete u BiH za proizvodnju šećera.

U odgovoru EK je naveo da EU "prihvaća zahtjeve BiH za postupno otvaranje bescarinskih kvota, počevši od 1. siječnja 2017. godine, za robu iz tarifne linije 0401 20 11 u razdoblju od tri godine, odnosno u razdoblju od dvije godine za robu iz tarifnih linija 0401 20 91, 0403 10 11, 0403 10 13, 0403 90 59, 1601 00 99, 2204 21; prihvaća povećanje kvote za šećer u količini većoj od registriranog prosjeka uvoza u BiH u referentom razdoblju (tj. maksimalno za 1.210 tona); prihvaća zahtjev BiH da se Protokol ne primjenjuje retroaktivno od 1. srpnja 2013. godine i ponovno uvođenje ATM režima za robu iz glava 7. i 8. (voće i povrće) nakon stupanja na snagu Protokola".

S obzirom na to da je zajednički cilj očuvati postojeće kapacitete domaće proizvodnje, kako poljoprivredne tako i svih ostalih, adaptirani sporazum će pomoći ukoliko se budemo pridržavali dogovorenog, mišljenje je predsjednika Privredne komore FBiH.

''O rezultatima i efektima Sporazuma mi u ovom trenutku ne možemo govoriti. Za iznošenje nekih statističkih podataka trebat će vremena. U svakom slučaju, sada je bitno prilagoditi se nastaloj situaciji na terenu, a taj napor svakako ide na pleća poljoprivrednika'', zaključuje.