Izvještaj o šteti na papiru: Nikšić priznao da sustav ne valja

Treba mijenjati zakon kako bi spašavanje ljudi u Federaciji BiH bilo učinkovitije, zaključak je federalnog premijera Nermina Nikšića uz informaciju o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u razdoblju od 4. do 15.10.2024. godine.

Ovime je federalni premijer uz izvještaj koji se napokon našao na papiru praktično priznao da postojeći sustav ne valja i da ga je potrebno mijenjati i to po žurnom postupku.

Sustav ne funkcionira

Premijer Nikšić u svojem zaključku uz izvješće koje će biti proslijeđeno parlamentu, navodi kako se zadužuje Federalna uprava Civilne zaštite da žurno pripremi izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Sudeći po onome što je Nikšić uputio parlamentu, sustav zaštite i spašavanja ne funkcionira kako bi trebao jer se u zaključku navodi kako je potrebno mijenjati zakon radi ''preciznijeg i jasnijeg reguliranja pitanja kojima će Federacija Bosne i Hercegovine u vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, moći efikasnije odgovoriti na prirodnu ili drugu nesreću.

Navodi se kako su poplave i klizišta u Federaciji Bosne i Hercegovine u listopadu ''ponovo pokazale da se pripreme lokalnih zajednica, ali i kantonalnih i federalnih razina vlasti'' (…) ''moraju što hitnije unaprijediti i osigurati da se blagovremeno provedu sve preventivne mjere za sprječavanje opasnosti i nesreća, a da se u slučaju nastanka tih nesreća, odmah angažiraju svi ljudski i materijalni resursi sukladno planovima zaštite i spašavanja i stave u funkciju zaštite i spašavanja ljudi materijalnih dobara i otklanjanja nastalih posljedica''.

Stroge procedure

Nikšić dokumentom priznaje manjkavosti i traži da se mijenjaju i stvari u zakonu o javnim nabavama kako bi se za slučaj proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, preciznije uredila pojedina pitanja i olakšalo funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja, s obzirom na veoma stroge zakonske procedure hitnih nabava u vrijeme provođenja spasilačkih aktivnosti i posebno angažiranja materijalnih resursa radi provođenja tih mjera zaštite i spašavanja i otklanjanja nastalih posljedica.

Kad je u pitanju sam izvještaj, osim kronologije aktiviranja akcija spašavanja stradalih u poplavama, precizirane su i brojke oštećenja kao i procijenjene štete.

Broj pogođenih domaćinstava

Prema izvješću, u Jablanici je izravno pogođeno 163 domaćinstava, dok su najteže pogođene mjesne zajednice Zlate i Donja Jablanica, u kojima prema dostupnim podatcima živi 651 stanovnika. Prema trenutnim procjenama, oko 300 stanovnika je evakuirano iz svojih domova.

U Konjicu je ukupno pogođeno 200 domaćinstava, dok su najveće štete zabilježene u zajednicama Buturović Polje, Džanići, Pašovići, Jasenik, i Neretvica. U ovim mjesnim zajednicama, prema procjenama, živi oko 800 stanovnika, dok je ukupan broj stanovnika pogođenih poplavama na teritoriji Konjica oko 2.000.

U Kiseljaku je poplavama pogođeno 500 domaćinstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Višnjića Polje, Ljetovik, Mjehovica, Centar, Podastinje, Gomionica, Radanovići, Podkraj i Lepenica, gdje živi oko 5.000 stanovnika, od čega preko 1.000 spada u kategoriju starijih osoba.

U Fojnici je pogođeno je oko 170 domaćinstava, dok su najteže pogođene zajednice Bakovići, Gojevići, Dusina, Zimije i Šćitovo. U ovim zajednicama živi preko 2.000 stanovnika.

U Kreševu je pogođeno 100 domaćinstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Kreševo i Deževice, gdje živi preko 1.200 stanovnika.

U Drvaru su poplave pogodile 15 domaćinstava, a nije evidentirana humanitarna potreba pogođenog stanovništva.

Štete

Pozivajući se na podatke lokalnih organizacija Crvenog križa iz zajednica Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo i Drvar, izvještaj navodi kako se procjenjuje da je ukupno 1148 domaćinstava pogodbeno ovom prirodnom nesrećom na području Federacije BiH.

Kad su u pitanju iznosi šteta, Srednjobosanski kanton je na propisanim obrascima iskazao ukupan iznos preliminarne procjene štete u iznosu od 55.200.000,00 KM.

Od toga 20.000.000,00 KM u Općini Fojnica, 12.000.000,00 KM u Općini Kiseljak i 23.000.000,00 KM u Općini Kreševo.

Ukupan iznos procjene štete na području Hercegovačko-neretvanskog kantona je123.281.000,00 KM od toga 5.161.000,00 KM u Gradu Mostaru,  Jablanici 46.920.000,00 KM, te 71.200.000,00 KM u Gradu Konjic.

Prema istim podacima na području Zeničko-dobojskog kantona ukupan iznos štete je l.100.000,00 KM dok je u Kantonu 10 iznos štete 400.000,00 KM što se odnosi na Drvar.

Pored navedenog, a prema podatcima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija procijenjena je šteta na željezničkom prometu na dionici pruge Ostrožac-Jablanica-Grabovica u iznosu 3.750.000,00 KM, kao i šteta na magistralnim cestama M17, M16.2 i M17.5 u iznosu 21.500.000,00 KM.