Imovina Slovenaca u RH važna kao i pitanje Ljubljanske banke

Europska komisija predložit će na jesen izvješće o monitoringu hrvatskih priprema za uključivanje u EU, a to je prilika da Slovenija pokrene pitanje nekretnina u vlasništvu Slovenaca u Hrvatskoj, posebice u Istri, piše u ponedjeljak dnevnik "Delo" koji ocjenjuje da je to važno koliko i pitanje hrvatskih štedišta Ljubljanske banke.

Prema nekim procjenama oko 110.000 nekretnina u Hrvatskoj, a većinom su to vikendice i turistički objektima na području Istre, u vlasništvu je slovenskih državljana i njihovih tvrtki, piše vodeći slovenski list.

"Mnogi su od njih svoje nekretnine upisali u hrvatske zemljišne knjige (katastar) i tako riješili imovinsko-pravne odnose, ali je mnogo i onih koji imaju probleme, pa i zbog "neelastičnosti hrvatske administracije", a neki se iz različitih razloga boje govoriti o problemima s kojima se u pokušajima da reguliraju status svoje imovine susreću, navodi "Delo".

"To bi moglo zakomplicirati odnose sa Zagrebom. Hrvatska na jesen čeka novo izvješće Bruxellesa o monitoringu. I do tada mora objasniti što je učinila na polju nekretnina, makar se hrvatska vlada hvali napretkom u području administrativnih postupaka", piše list.

"Zato s potrebnom ozbiljnošću valja razmatrati i mišljenja da je neriješeno pitanje slovenskih nekretnina u Hrvatskoj sadržajno isto toliko važno kao i pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke, da je to druga strana iste medalje", piše "Delo".

Podsjeća da je jedan parlamentarni zastupnik vladajuće koalicije nedavno vladi postavio pitanje o sudbini slovenskih odmarališta u Istri od osamostaljenja nadalje i navodnom "nestajanju" dokumenata o slovenskim vlasnicima iz hrvatskih službenih evidencija.

"Hrvatska ide prema Europskoj uniji, ali brojni Slovenci govore o navodnim krivotvorenjima dokumentacije i nestajanju dokumenata iz hrvatskog katastra, općinskih dokumenata te iz brojnih drugih službenih evidencija o nekretninama", navodi "Delo".

Napominje da će se u Hrvatskoj uskoro primijeniti novi zakon o postupku s nezakonito sagrađenim objektima, što također brine neke od slovenskih vlasnika nekretnina u hrvatskoj Istri.

Iako većina Slovenaca za svoje objekte u Hrvatskoj ima sređene papire, dosta je i onih koji imaju teškoća, kaže neimenovani slovenski diplomat koji se bavi tim pitanjem. On ističe da je "zapleta sve više jer se ovim zakonom sasvim na novo reguliraju uvjeti, postupci i pravne posljedice legalizacije na crno sagrađenih objekata", a nije tajna da je i među Slovencima dosta onih koji su si priuštili da svoje objekte u Hrvatskoj ponekad dograde bez odgovarajuće dozvole.

Slovenska konzularna služba zato slovenskim fizičkim i pravim osobama s takvim problemom savjetuje da najkasnije do 30. lipnja 2013. pokrenu odgovarajuće postupke pred upravnim tijelom na području gdje imaju nekretninu te da podnesak za legalizaciju takvog objekta za koji je već izdano rješenje o uklanjanju podnesu najkasnije do kraja ove godine.

"Delo" piše da je između Hrvatske i Slovenije još otvoreno i pitanje nacionaliziranog vlasništva slovenskih državljana u Hrvatskoj.

Hrvatski upravni sud je prije 5 godina donio odluku da i strani državljani imaju pravo na povrat u vrijeme komunizma oduzete imovine, to je 2010. godine potvrdio i hrvatski Vrhovni sud, ali postupak promjena postojećeg zakona o denacionalizaciji koji je pokrenula prijašnja vlada premijerke Jadranke Kosor nije išao dalje od zakonskog nacrta, navodi list.

"Aktualna hrvatska vlada koju vodi premijer Zoran Milanović za sada ne pokazuje posebnog zanimanja da tu temu stavi na dnevni red", navodi vodeći slovenski list koji procjenjuje da bi vrijednost imovine koju bi slovenski državljani mogli tražiti u okviru denacionalizacije mogla iznositi oko 100 milijuna eura.