Hum pretvrd, građevinci lome strojeve!

Zbog tvrdog i stjenovitog terena u podnožju brda Hum, kontinuirano pucaju udarne igle pikamera. Radovi na izgradnji glavnih kanalizacijskih kolektora u Mostaru, na dionici Bulevar idu s teškom mukom, piše Dnevni list.

Iako bi, krajnjim naporima građevinara, dionica radova na Bulevaru trebala biti dovršena na vrijeme, to dolazi uz veliku cijenu. Deset bagera, od čega šest velikih bagera s hidrauličnim čekićima, tzv. pikamera svakodnevno radi na najtvrđoj dionici u radovima na izgradnji kolektora – podnožju brda Hum. Građevinci se susreću s iznimno tvrdim terenom te teške uvjete pokušavaju kompenzirati pojačanim radom.

Muka s tvrdim terenom

Hum ne završava pored Bulevara, nego se nastavlja nekoliko metara ispod ceste i seže sve do Neretve. Riječ je o tvrdom i stjenovitom terenu. Daleko tvrđem nego što su građevinci očekivali, kada su preuzeli poslove.

''Ovo je puno teže nego što je predviđeno u projektu. Projektant je napisao da ima tvrde stijene 10 posto. Struktura materijala koju zatičemo na terenu je drukčija. Ima puno više tvrde stijene. Po 5-6 bagera radi, ne možeš je razbiti. Muče se radnici. Pucaju nam vrhovi pikamera'', rekao je Haso Pekušić, vlasnik tvrtke HP Investing, koja izvodi radove na izgradnji kolektora od završetka Bulevara do Šemovca, u dužini od 1800 metara.

Studije su urađene

Projekt pod nazivom ''Glavni obalni kolektori središnje zone Grada Mostara'' urađen je u svibnju 2010. godine. Naručitelj projekta je bio mostarski Vodovod, dok su sredstva osigurana kreditom Svjetske Banke.

Ugovor o izradi projekta potpisan je 2008., a projektant je konzorcij dvije tvrtke: GWCC Vienna i Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, pri čemu je voditelj konzorcija austrijska tvrtka. Realizacija ugovora je tekla od 2008. do 2010. godine, a krajnji rezultat je navedeni glavni projekt. Reviziju glavnog projekta, koja je uključivala pregled tehničke ispravnosti, točnosti i usklađenosti s odgovarajućom legislativom važećom za Federaciju BiH i HNŽ izvršio je Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo, d.d. Sarajevo.

Prema riječima magistra građevinarstva iz Zavoda za vodoprivredu iz Sarajeva – Adnana Bijedića, izrađeno je 12 istražnih bušotina, dubina od 6 do 12 m, (6+6), na raznim lokacijama. Uzorci terena su podvrgnuti laboratorijskim ispitivanjima zbog određivanja geotehničkih karakteristika – granulometrijski sastav, nosivost, opis materijala, i sl. te je i na osnovi ostalih raspoloživih podataka, o ranijim ispitivanjima terena Mostarske doline, dan opis stanja tla i navedeni uvjeti izvođenja radova s kojima su se mogli upoznati i izvođači radova prilikom ugovaranja posla.

Unatoč svim problemima s kojima se susreću na terenu, dio iskopa do Franjevačkog samostana trebao bi biti završen na vrijeme.