Hrvatska u listopadu otvara posljednju dionicu Koridora 5C, čeka se BiH
Posljednja dionica od pet kilometara međunarodne paneuropske autoceste koridora Vc, koja povezuje mađarsku granicu s Belim Manastirom, blizu je završetka, a službeno otvorenje očekuje se početkom listopada ove godine.
Radovi na gradilištu trenutno su u završnoj fazi, a intenzivne aktivnosti usmjerene su na opremanje preostale dionice. U petak su predstavnici Vlade RH, lokalni dužnosnici i uprava Hrvatskih autocesta posjetili gradilište.
88 kilometara kroz Hrvatsku
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić istaknuo je da je dionica od Osijeka do Belog Manastira otvorena prije manje od tri godine te izrazio zadovoljstvo skorim potpunim dovršetkom koridora do mađarske granice.
"Koridor Vc izuzetno je značajan za Osijek, Osječko-baranjsku županiju i cijeli istok Hrvatske jer nas povezuje s europskim prometnim koridorima. To ne samo da poboljšava prometne veze i skraćuje vrijeme putovanja, već otvara i mogućnosti za gospodarski rast, poduzetništvo i zapošljavanje. Grad Osijek će to znati iskoristiti u potpunosti", rekao je gradonačelnik Radić.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je vremenski okvir.
"Radovi su pri kraju. Ovih posljednjih pet kilometara bit će gotovo do jeseni. U kolovozu ćemo podnijeti zahtjev za tehnički pregled, tako da će do rujna i početka listopada autocesta biti u potpunosti dovršena. Time će se završiti izgradnja 88 kilometara važnog europskog koridora Vc za Hrvatsku", izjavio je Butković.
Čeka se BiH
Naglasio je da će Osječko-baranjska županija imati koristi od poboljšanih veza sa susjednom Mađarskom, dodajući da će koridor dosegnuti svoj puni potencijal kada se dovrši i autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu.
Projekt financiraju Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvatska banka za obnovu i razvoj te Hrvatske autoceste.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić također je naglasio stratešku važnost koridora. "Ovo je ključna veza između istočne Slavonije i Europe preko Mađarske, koja se nastavlja do Ploča. To je vitalni projekt za Osječko-baranjsku županiju i za istočnu Hrvatsku općenito. Prometna povezanost nije važna samo za ekonomiju, već za svaki aspekt razvoja. Koridor Vc će u tome igrati ključnu ulogu", rekao je ministar Anušić, zahvalivši svima koji su doprinijeli realizaciji projekta.
Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak naglasila je dugoročnu stratešku vrijednost koridora.
"Od ukupno 88,6 kilometara autoceste koja čini hrvatsku dionicu koridora, većina se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji. Zato nam je njezin potpuni dovršetak od iznimne važnosti. To će otvoriti novu perspektivu za ovaj dio Hrvatske i cijelu Slavoniju povezujući nas sa srednjom i sjeverozapadnom Europom.
Od Osijeka do Budimpešte za 30 minuta
Svjesni smo da je Budimpešta glavno čvorište za koridore i autoceste i uvjeren sam da će se promet kroz ovu dionicu, i kroz Hrvatsku općenito, značajno povećati. Otvaraju se velike gospodarske prilike i sada je na nama da ih prepoznamo i iskoristimo", rekao je župan Tramišak.
Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta, govorio je o tehničkoj složenosti završne dionice.
"Ova dionica od pet kilometara uključuje osam glavnih objekata, među kojima je vijadukt dug 318 metara, najizazovniji dio trase jer prelazi željezničku prugu i rijeku. Zahvaljujemo izvođaču radova Osijek-Koteks na uspješnom radu. Otvaranjem ove dionice, vrijeme putovanja od Osijeka do Budimpešte bit će smanjeno za otprilike 30 minuta", zaključio je Huzjan.
Što je sa BiH?
Na završetak radova kroz BiH još ćemo pričekati, iako su radovi u posljednje vrijeme intenzivirani.
Na teritoriju Bosne i Hercegovine prolazi najduži dio koridora – 320 kilometara, od čega kroz Federaciju BiH prolazi 275 km, a dosad je u FBiH izgrađeno 138 kilometara autoceste.
Trenutačno je aktivno sedam gradilišta na kojima se izvode radovi na ukupnoj dužini od 55 kilometara, dok se uskoro očekuje potpisivanje ugovora za još neke dionice.
Nakon ove godine, ako sve bude teklo po planu, samo tri dionice ostat će izvan izgradnje u FBiH – sve tri između Konjica i Mostara. Kroz Republiku Srpsku prolazi oko 45 kilometara autoceste, no veći dio još nije izgrađen niti je u fazi izgradnje.
Prema najavama domaćih dužnosnika, cijeli Koridor kroz BiH trebao bi biti dovršen do 2030. godine. No, realno gledajući, male su šanse da se to dogodi. Gradnja najvećeg projekta, tunela Prenj, još nije ni započela, a sama njegova izgradnja trajat će najmanje šest godina.
Tunel Prenj je svakako najzahtjevniji infrastrukturni projekt na trasi Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu, a riječ je ujedno i o jednom od najambicioznijih tunelskih zahvata u regiji, koji bi po završetku trebao biti deveti najduži cestovni tunel u Europi.
Kada bude izgrađen, ovaj tunel će značajno skratiti putovanje između Sarajeva i Mostara – za oko 30 kilometara, odnosno do sat vremena vožnje. Ukoliko sve bude teklo prema planu, puštanje u promet očekuje se u kolovozu 2030. godine, najavljeno je ranije.
